Nakon katastrofalnog potresa koji se dogodio 29.prosinca, s epicentrom kod Petrinje i koji je prouzročio gubitak 7 ljudskih života te velike materijalne štete, iz svih krajeva Hrvatske pristiže pomoć nastradalim ljudima u Sisačko-moslavačkoj županiji. Gospodarski list također je obišao krajeve pogođene potresom i razgovarao s poljoprivrednicima iz tog kraja.

Niz potresa koji su prouzročili ogromne štete najviše u Sisačko-moslavačkoj, ali i u Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji, ne prestaje niti u siječnju, te dodatno pogoršavaju situaciju i statički još više oslabljuju već oštećene objekte, ali izazivaju strah i neizvjesnost kod ljudi čije kuće su manje stradale i još su uporabljive, pa se mnogi pitaju ima li nakon pandemije koronavirusom i užasnih potresa kraja ovim nedaćama.

Uz nas niste sami

Nadu i utjehu im pruža veliko srce koje je pokazala Hrvatska, jer se istog trena nakon potresa diljem Hrvatske počela organizirati pomoć u robi i ljudstvu, te svakodnevno u pogođene krajeve stižu šlaperi, kamioni i kombiji puni sakupljenih vreća i paketa hrane, odjeće i svega što je potrebno u ovom trenutku. Vidjeli smo mnogo volontera koji po selima pomažu ljudima u obnovi, pa smo tako sreli skupinu Dubrovčana koji su popravljali krov kuće u selu Sjeverovac kod Sunje, a inače su alpinisti pa su svoju vještinu iskoristili kako bi se sanirali oštećeni dimnjaci i krovovi. Ovo je samo jedna od bezbroj pozitivnih priča o našim ljudima koji su pokazali ogromno zajedništvo u trenutku kad je bilo najpotrebnije i poručili ljudima kojima je potres u trenu odnio dom i normalan život, da nisu sami i ta snaga je dokaz koliki potencijal Hrvatska ima, jer uz prirodna bogatstva, bogati smo i vrijednim i požrtvovnim ljudima.

Štetu pretrpilo više od 3000 poljoprivrednika

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Tugomir Majdak, koji je i sam rodom iz Preloščice kod Siska, svaki dan obilazi nastradala sela i organizira pomoć za poljoprivrednike koji su pretrpili štete u razornom potresu, stoga ima uvid u stanje na terenu.

Ovaj izrazito ruralni kraj Lijepe naše pretrpio je znatnu štetu u okviru poljoprivrednih gospodarstava koji se bave prije svega stočarskom proizvodnjom. Više od 3000 poljoprivrednika pogođeno je razornim potresom, trenutno na oko 430 gospodarskih objekata bilježimo znatnu štetu, oštećeno je više od 100 jedinica poljoprivredne mehanizacije i opreme, ali i 11 ha poljoprivrednih površina. Pogoni drvoprerađivača na ovom području pretrpjeli su također velika oštećenja, kao i prehrambena industrija te ostali subjekti prerade poljoprivrednih proizvoda i razni obrti vezani za poljoprivredu, naglasio je Majdak.

Pitali smo državnog tajnika što je Ministarstvo poduzelo kako bi pomoglo nastradalim poljoprivrednicima.

Na terenu smo. U okviru 3 privremena skladišta u Petrinji i Glini osiguravamo stočnu hranu, kontaktirali smo više od 1.000 poljoprivrednika, a do sada posjetili na njihovim gospodarstvima njih oko 400. Kroz sve naše aktivnosti prioritet je ostanak poljoprivrednika na svojim gospodarstvima, normalizacija proizvodnje te što brža obnova kuća i gospodarskih objekata. Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede osigurat će nacionalna, ali i EU sredstva za obnovu narušenog poljoprivrednog potencijala na potresom pogođenom području. Nakon Domovinskog rata, koji je ostavio dubok trag na ovom području, katastrofalni potres dodatno izrazito negativno utječe na poljoprivrednike Banovine i Pokuplja. Kroz novu obnovu te ciljani razvoj poljoprivrede putem dostupnih sredstava, ali i kroz nove programe i mjere posvećene upravo ovom području svi zajedno moramo djelovati u smjeru novog zamaha poljoprivredne proizvodnje, u što kraćem roku, istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Državni tajnik Tugomir Majdak obilazi poljoprivrednike u nastradalim selima

Josip Dolenec, ravnatelj Centra za šljivu i kesten u Donjoj Bačugi, javne ustanove koja je osnovana 2008. godine i koja je smještena u zgradu nekadašnje osnovne škole, pokazao nam je razmjere štete koje je potres izazvao na objektima.

Ovdje u Donjoj Bačugi smo blizu epicentra, nekoliko kilometara zračne linije od sela Majske poljane i okolice Gline. Razmjere štete tek ćemo vidjeti, a kad ih usporedite s onim razaranjima iz Domovinskom rata, ne zna se koje su gore. Zgrada Centra za šljivu i kesten izgrađena je 80-ih godina i u potresu je statički jako oštećena, pa je objekt praktički neupotrebljiv za daljnju funkciju, naglasio je ravnatelj Dolenec.

Štete od potresa, ali i od lopova

Mi djelatnici se trenutno nalazimo i radimo od kuće, a domar vodi brigu o ovom objektu i još jednom, dječjem istraživačkom centru i obilazi i jedan i drugi objekt. Odmah prvu večer nakon snažnog potresa koji je pogodio ovaj kraj, naš domar primijetio je da su otuđeni strojevi iz radionice i da je nestao dio opreme. U objekt ne ulazimo jer se bojimo, s obzirom da je sve statički uzdrmano i svaki čas se događaju novi potresi.

U Sisačko-moslavačkoj županiji, šljiva je vodeća voćna vrsta po zastupljenosti i prema statističkim podacima na području županije postoji oko milijun stabala šljiva. Također na području Sisačko-moslavačke županije postoji više od 6.000 ha šumskih površina pod pitomim kestenom, a na području Grada Petrinje je 1600 ha pitomog kestena i to u pretežno čistim kestenovim šumama, pa smo upitali ravnatelja za budućnost Centra i obnovu s obzirom da je

Pred sam potres, gradsko vijeće Grada Petrinje, koji je osnivač Centra, donijelo je odluku o ulasku strateškog partnera i pregovaralo se o ulaganjima, dokapitalizaciji i dugoročnim investicijama proširanja odnosno proizvodnje sadnog materijala, poglavito sadnica kestena, ne samo za ovo područje, već i šire za cijelu Hrvatsku. Procjena štete bi trebala biti u sljedećim danima, no pretpostavljamo da se objekt neće moći sanirati zbog narušene statike, već da će morati biti porušen do temelja, pa će se onda vidjeti hoće li se stateški partner odlučiti raditi zgradu ovakvog tipa, ili će se odlučiti nešto drugo, zaključio je Dolenec.

            Što nakon obnove?

U selu Sjeverovac u općini Sunja razgovarali smo s Rodoljubom Džakulom, čije obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nije imalo većih šteta od potresa, no koji nije optimističan u vezi „povratka na staro“ i misli da će nakon potresa još ljudi iseliti iz Banovine i da će se još više pogoršati ionako sve lošija poljoprivredna proizvodnja u županiji.

Potres je pogodio područje s najintenzivnijom poljoprivrednom proizvodnjom na Baniji, na staroj cesti Petrinja – Glina, znači potez Gornja i Donja Bačuga, Luščani, Novo Selo Glinsko i okolna sela gdje ima mnogo mladih poljoprivrednika, mada je to tek na 10-15% prijeratne poljoprivrede. To je stočarski kraj i ljudi su se tradicionalno bavili uzgojem stoke. U mojem selu i općini koja graniči s Petrinjom srećom nije bilo katastrofalnih šteta, no ovdje je i naseljenost mnogo manja i puno je manje farmi nego u nastradalom dijelu. Mislim da će potres, kao i svaka elementarna nepogoda, samo ubrzati proces propadanja onih poljoprivrednih gospodarstava koja su bila stara ili ekonomski neodrživa, smatra Džakula.

Rodoljub Džakula, stočar iz Sjeverovca

Njegove riječi potvrđuje i loše stanje neodržavanih cesta, nedostatak signala mobilnih mreža, kao i drugih osnovnih infrastrukturnih uvjeta potrebnih prvenstveno za ugodan život, a svakako i za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju. Stoga će osim izgradnje porušenih objekata trebati uložiti i znatna sredstva u cjelovitu obnovu ove zapuštene regije kako bi mladi vidjeli svoju perspektivu i mogli osigurati egzistenciju baveći se poljoprivredom.

Kako su priopćili iz Ministarstva poljoprivrede, već se radi na realizaciji financijskih alata pomoći oštećenim poljoprivrednicima i izradi novog Natječaja operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ na koji će se poljoprivrednici s potresom pogođenih područja imati priliku prijaviti već u veljači kad će procedure biti dodatno pojednostavljene i ubrzane, kako bi pomoć stigla čim prije. Započela je i žurna  isplata izravnih plaćanja u vrijednosti 35 milijuna kuna za 14 tisuća poljoprivrednih gospodarstava RH na područjima stradalima u potresima i poplavama.

Sisačko-moslavačka županija i prije potresa slovila je kao jedna od najslabije razvijenih, stoga se nadamo da će se nakon smirivanja podrhtavanja tla, moći krenuti u obnovu i da će ulaganja u ovaj nastradali kraj što prije omogućiti normalizaciju života i nastavak gospodarskih i poljoprivrednih aktivnosti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako pravilno dimiti meso?
Sljedeći članakHvaljeni kolač od sira
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu kao odgovorni urednik uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Član je Hrvatskog novinarskog društva i Zbora agrarnih novinara, kao i Hrvatskog društva biljne zaštite.