Od ukupne kopnene površine Zemlje svega je 11 % obradivo (što je otprilike 15 000 000 km2), odnosno iskoristivo za poljoprivrednu proizvodnju. Na toj se površini proizvodi čak 95 % od ukupne količine proizvedene hrane.
Preostali veći dio od 89 %, nije pogodan za poljoprivrednu proizvodnju, iz čega proizlazi kako je (uz male iznimke i potencijalne mogućnosti proširenja) poljoprivredna proizvodnja prostorno/površinski limitirana. Od svih abiotskih i biotskih čimbenika, vremenske prilike imaju najveći utjecaj na poljoprivrednu biljnu proizvodnju.
Suvremena poljoprivredna proizvodnja, pa tako i biljna proizvodnja kao njen primarni proizvodni segment rezultanta je različitih biljno-uzgojnih, okolišnih, tehničko-tehnoloških, sociološko-ekonomskih, zakonodavnih, ali i niza drugih elemenata. Svi navedeni čimbenici mogu se svrstati u dvije osnovne uzročno-posljedično povezane skupine; prirodni (okolišni) i antropogeni (ljudski) čimbenici.
Preduvjeti biljne proizvodnje
Osnovni, a ujedno i najvažniji klimatski elementi poljoprivredne biljne proizvodnje jesu svjetlost, toplina, voda i zrak.
PROČITAJTE VIŠE ČLANAKA:
Prilagodba klimatskim promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji
Utjecaj svjetlosti na biljnu proizvodnju
Utjecaj topline na biljnu proizvodnju
Utjecaj vode na biljnu proizvodnju
Utjecaj zraka na biljnu proizodnju
Djelovanje vjetra na biljnu proizvodnju
Klimatske promjene i poljoprivreda
Mjere prilagodbe poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
