Festival indijanske banane, održan je sredinom rujna i okupio je oko stotinjak sudionika u općini Donja Bistra, kod Zagreba. U stručnom dijelu programa Zagrebačka županija predstavila je Program razvoja ekološke poljoprivrede u županiji do 2030. – akcijski plan, o kojem su govorili Sonja Karoglan Todorović i Josip Kraljičković, koji je istaknuo da su prvi nasadi indijanske banane u EU ispod Sljemena, na području županije koja je prva, još prije 20 godina, krenula u ekološku poljoprivredu. –Ovo je dobar primjer da se može puno više, maksimalno 150.000 kn godišnje, dobiti za ekološke nasade i zdrave organske proizvode, nego li one iz konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, kazao je Kraljičković.

Na festivalu je bilo govora o jedinstvenoj tehnologiji uzgoja indijanske banane, nutritivnim potencijalima njegova ploda, te pripremi smoothija na njezinoj bazi, kao i osiguranju poljoprivrednih nasada, a obiđen je i njezin prvi veći nasad kod nas, usred šume, ispod Sljemena.

Prezentirajući jedinstvenu tehnologioju uzgoja indijanske banane i ekonomske parametre uzgoja, Ivan Šulog, vlasnik tvrtke Exotic King iz Donje Bistre, kaže da je sve počelo još prije devet godina, 2011. godine s prvim nasadom indijanske banane (Asimina triloba) ispod Sljemena, koju još zovu i sirotinjska banana ili u njihovoj pradomovini SAD, koja je glavni svjetski proizvođač, paw paw. Šulog sad ima tri veća nasada, dva ispod Sljemena, u Donjoj Bistri i Stubici i jedan u Dalmaciji u Poličniku, gdje je više od 10 ha pod indijanskom bananom.

Okupljeni su za zanimanjem pratili predavanja

Dok je u Sjevernoj Americi najveći neprijatelj indijanske banane lastin rep, na sreću toj vrsti leptira ona nije zanimljiva kod nas, kao ni srnama ili divljnim svinjama, te trenutačno nema štetnika, osim kasnog jakog mraza u proljeće, te bure u Poličniku, koja je ove godine godine desetkovala urod, pa je neće biti više od 300 kilograma, dok je prošle godine bilo 2000 tona samo smrznute banane u zamrzivaču, kaže Šulog.

Krenuo sa kiwanom i došao do 50 egzotičnih proizvoda

Kako se čulo, nema sigurnog uspjeha preko noći ni u ekološkoj poljoprivredi.

-Još kao student, 90-tih godina, razmišljao sam kako raditi nešto što nitko drugi ne radi na tržištu, ali teško je bilo dohvatiti takvu ideju. No, ona je bila na dohvat ruke u novinama, gdje sam našao veliki naslov; “Kiwano: egzotično voće koje se može uzgajati kod nas”. To je bila ljubav na prvi pogled, koja traje i danas, a razvija se i dalje, rekao je Šulog i dodao da je prve plodove indijanske banane počeo ubirati prije šest godina.

Tvrtka Exotic king uzgaja i nudi 50 različitih egzotičnih vrsta voća i povrća, a počeli su s kiwanom

– Za branje je samo nasad od jednog hektra, onaj ispod Sljemena u šumi, koji smo i obišli, a da nije bilo kasnog mraza, odnosno jake tuče, koji su devastirali proizvodnju na sva tri polja, bilo bi ih nekoliko tona, kaže on.

Indijanska banana je listopadno drvo, piramidalnog oblika, ravnog debla s bujnim tamno zelenim visećim lišćem, čiji specifični miris odbija divlje životinje.

– Nakon toga počinjemo izvoziti, a ino partneri su nas tražili nove i nove proizvode, tako da je uz njih 50 na red došla i indijanska banana, koja bi sad mogla doći u prvi plan, jer se pokazalo da njezin jednostavan uzgoj, uz obvezno navodnjavanje, nema dodatnih troškova kao nasadi drugog voća, bilo to jabuke ili šljive, objašnjava Šulog. 

Ovaj je voćar osnovao poduzeće još 1996. godine, s jedinstvenom namjerom uzgoja egzotičnog voća i povrća. Naravno, kaže, nije bilo lako jer čim spomenete egzotično voće i povrće, naši ljudi, odmah pomisle da kod nas za to nema uvjeta, tržišta ili nečeg trećeg, a pokazalo se da itekako ima. Od tada se kontinuirano razvijaju, s mogućnošću povećanja volumena i prihoda. I danas bez obzira na veličinu, jedino je poduzeće takvog tipa u Hrvatskoj.   

Novi projekti širenja nasada

Ivan priznaje i kako je imao u planu za ovu jesen i iduće proljeće, što je korona jako poremetila, nakon regije, širenje nasada indijanske banane i na nekoliko afričkih zemalja, jer je u Maroku, Nigeriji i Obali Bjelokosti već spremno zemljište, a kod nas na još 20 ha novih nasada.

Kako tvrdi Šulog, domaće tržište je relativno upoznato s indijanskom bananom, koja ima zanimljiv okus po tropskom voću, kao miks manga, papaje ili ananasa, a najmanje s klasičnom bananom. To povrđuje i većina ljudi koji ga probaju, kaže uzgajivač te poziva sve zainteresirane da dođu u Donju Bistru i probaju ovu malu, neobičnu voćku. 

Šulog otkriva da trenutno najviše izvoze za Ujedinjeno Kraljevstvo i Belgiju, a u Austriju i Njemačku po dogovoru. Istu otkupnu cijenu imaju sirovi ili smrznuti plodovi, a kod nas se na tržištu može naći u Sparu, a cijena u maloprodaji je 20 kn/kg. Naime, ovo voće se bere sredinom rujna, a ove godine berba kasni dva tjedna. Jedan plod može težiti i 800 grama.

Nema bolesti i štetnika

Na pitanja o preprekama u uzgoju, Ivan je kroz šalu odgovorio kako je ova banana vjerojatno jedina biljka, bogata vitaminima i mineralima, te velike energetske vrijednosti, koja je preživjela iz doba dinosaura, a dokaz za to je da je ne oprašuju pčele jer je evolucijski starija od njih. Danas se koristi u spravljanju sladoleda, koktela, frapea, kolača, a kremšnite od indijanske banane, probali smo i na festivalu i jako su dobre.

– Kod nas se do sada nije pojavio nikakav nametnik niti bolest. Nužno je samo čistiti, odnosno kositi njivu od korova i voditi brigu o navodnjavanju dok su voćke male, prve dvije godine. Ne možeš bolje za eko uzgoj, ističe on.

-Mi smo u ovom kratkom razdoblju uspjeli razviti tehnologiju za uzgoj najboljih sadnica na tržištu, koje cijepljene koštaju 250 kuna. Tehnologija je jedinstvena po tome što s njom biljci treba samo godina dana da naraste u usporedbi s onom kojoj treba čak tri, dodaje Šulog i tvrdi kako je ovo najjače nutritivno voće na svijetu, uz goji bobice, odnosno da je dokazano da biljka ima ljekovita svojstva za niz bolesti.

Cijepljene sadnice brže rastu i prije dolaze u rod od onih iz sjemena  

Zbog vrlo velikog interesa oko podizanja plantaža indijanske banane, Hrvatska bi mogla postati jedan od glavnih izvoznika tog zdravog voća na zahtjevno tržište EU, ali i Japana koji izrazito cijeni takve inovativne vrste.

Investicija u uzgoj 252 banane od blizu 20.000 eura

Tome se nada i kooperant Denis Glad, programer po struci iz Farkaševaca kod Vrbovečke Dubrave, koji je prije dvije godine posadio čak 252 sadnice indijanske banane.

-Htio sam još prije, tamo negdje 2015. godine, posaditi nešto novo, a probali smo sa bučama, ali to baš i nije išlo kako je trebalo. Onda sam malo istraživao, jer se roditelji bave klasičnom ratarskom proizvodnjom kukuruza i pšenice, ali želio sam osigurati dodatni izvor prihoda, a sebi nešto za budućnost. Čuo sam i ranije za gospodina Šuloga, a nakon što smo se upoznali, smo kroz e-komunikaciju, došli do suradnje, ističe ovaj mladi poljoprivrednik.

Glad kaže da je zadovoljan kako banane napreduju, iako ni nakon dvije godine, već u trećoj, još nemaju ploda, jer se jedostavno obrađuju, samo se pognoje i pokosi trava. Dodaje da je kod njega bilo i štete od srna, iako je nasad ograđen, što je bio i dodatni trošak.

Naime, investicija u uzgoj, kaže, bila je blizu 20.000 eura, jer je samo za sadnice trebalo izdvojiti oko 10.000 eura, pa urediti  zemljište, gdje je obvezno navodnjavanje, bez kojeg nema uzgoja, što je velika stavka, a trebalo je i kupiti nešto mehanizacije i ograditi nasade. Ogradu, pak, nismo vidjeli ispod Sljemena, gdje ima i divljih svinja i srna, ali i gljivara, koji često pohode tamošnju šumu, ali ne beru i banane.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje