U hotelu Croatia u Cavtatu krajem travnja održan je 5. Međunarodni kongres o ruralnom turizmu. Organizator kongresa bila je Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“. Slogan Kongresa bio je „Ruralni turizam: kvaliteta, održivost, uključivost“.

Na kongresu je sudjelovalo više od 400 sudionika iz 15 držav. Glavna tema je bila Konkurentnost i pozicioniranje ruralnog turizma nakon krize turističkog sektora izazvanom COVID-19 pandemijom. U sklopu Kongresa prikazana su 82 znanstvena rada te 14 „priča“ dobre prakse. Osim toga, održano je nekoliko značajnih događanja. Jedna od prvih bila je tematska sjednica odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora: Kratki lanci opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj.

Održana su i dva panela Stvaranje brendova u ruralnom okruženju – brendiranje turističkih proizvoda i destinacija te Poticanje alternativnih djelatnosti u ruralnim područjima kroz sredstva EAFRD-a, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede na kojima se ukazalo na važnost povezivanja poljoprivrednog i turističkog sektora i u narednom razdoblju. Tome u prilog ide i intervencija „Promicanje poljoprivredno-gastronomskog destinacijskog turizma“ u okviru hrvatske Strategije poljoprivrede do 2030. U postojećem Programu ruralnog razvoja za potpore ulaganju u pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima isplaćeno je 264 milijuna kuna. Od toga je 107 milijuna u sektoru turizma.

Dodijeljene nagrade Suncokret ruralnog turizma

138 projekata natjecalo se u osam kategorija i to:

a) Turistička seljačka gospodarstva (OPG-i koji se dopunski bave turizmom);

b) Tradicijska (ruralna) domaćinstva;

c) Tradicijska (ruralna) gastronomija;

e) Vinski turizam;

f) Craft turizam;

g) Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru;

h) Ruralno turistički projekti;

f) Projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka: “Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla“, „Zaštićena oznaka izvornosti“, „Zajamčeno tradicionalni specijalitet“, „Eko proizvod“, „Zaštićene oznake izvornosti vina (ZOZP, ZOI)“, „Hrvatski otočni proizvod“, „Hrvatska kvaliteta“, „Izvorno hrvatsko“ i druge marketinške oznake.

U svakoj kategoriji je dodijeljena najmanje jedna zlatna, srebrna i brončana povelja, a u nekim i posebna priznanja. Ukupno je nagrađeno 69 dobitnika. Kao perjanicama ruralnog turizma ove godine su dodijeljene i tri glavne nagrade “Veliki zlatni suncokret“.

U iznimnoj konkurenciji za svaku kategoriju pa tako i za najznačajniju nagradu, Veliki zlatni suncokret, bilo je mnogo kandidata. Odluke su bile „teške“ pa su tako ove godine glavnu nagradu dobila tri projekta kojima je šampionske titule dodijelila ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Ovogodišnji šampion je hotel Village Balatura u Vinodolskoj dolini; obiteljsko imanje staro 300 godina pretvoreno u etno vegetarijanski hotel s proizvodima lokalnih OPG-ova.

Dobitnik Velikog zlatnog suncokreta je i restoran Crna svinja u Čepinu; smješten je između slavonske šume i ravnice, u kojem osnove svakog jela dolaze sa slavonske zemlje, iz vlastite proizvodnje i uzgoja. Domestic House Lola iz Vukovara treći je šampion ovogodišnjeg Kongresa. Njihova gastronomska ponuda uključuje autohtone slavonske specijalitete prezentirane na moderan način, s namirnicama s malih PG-ova.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković i prof.dr.sc. Ivo Grgić, zamjenik Programskog odbora Kongresa i član ocjenjivačkog suda Suncokret ruralnog turizma

Održan je i okrugli stol pod nazivom Ruralne žene kao ključni nositelji ruralnog, gospodarskog i demografskog razvoja Europske unije i zapadnog Balkana – projekt ,,ZaŽeneʺ – povezane znanjem i iskustvomʺ. Bile su tu i dvije radionice: Uloga LEADER-CLLD-a u potpori razvoju ruralnog turizma i priprema lokalnih razvojnih strategija za novo programsko razdoblje te osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD) jugoistočne Europe (JIE) – projekt “ZaŽene – povezane znanjem i iskustvom”.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNovi Terrus CVT 6300 – spreman za najteže poslove!
Sljedeći članakPozivamo i ostatak zemalja Alpe-Adria-Dunav područja da ostanu GMO-free zemlje!
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.