Same moramo osvijestiti svoj položaj i istaknuti važnost seoske žene u društvu

16

MELITA VRBANEK IZ VIVODINE NAJUZORNIJA JE HRVATSKA SEOSKA ŽENA ZA 2018. GODINU

Živjeti na selu?! Neprocjenjivo! Sami organiziramo svoje vrijeme, 24 sata smo zajedno. Vjerujte, nema ništa ljepšega nego biti s obitelji. To je privilegij! – govori najuzornija hrvatska seoska žena, Melita Vrbanek iz Vivodine, sela u Karlovačkoj županiji, u Parku prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“, koja je lentu primila lani u listopadu.

Meliti Vrbanek ne silazi osmjeh s obraza dok pripovijeda da je na selu rođena – u Vukosavljevici, na tromeđi Slavonije, Podravine i Bilogore, i da se na selo, nakon kratkotrajna života u Zagrebu, ponovno vratila. Zbog ljubavi! I prema selu i prema danas životnome partneru, suprugu Zdenku. On je bio ročni vojnik, a ona djelatnica Ministarstva obrane. Zaljubili se, vjenčali i danas su roditelji troje djece – sedamnaestogodišnje Lucije, četrnaestogodišnjeg Jakova i desetogodišnje Sofije. Žive zajedno sa Zdenkovim roditeljima, Lovrom i Janicom. Nakon rođenja trećega djeteta Melita je napustila posao u MORH-u.

Ne bih mijenjala svoj život na selu

– Sama sam izabrala svoj put i sretna sam! Radim ono što volim. I puno više vremena, nego žene zaposlene u gradu, provodim sa svojom djecom. Da, život na selu je i težak i mukotrpan, ali ne žalim se. Ne bih ga mijenjala – odlučna je Melita, nositeljica obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva. Kaže da posao kojega radi nije jednoličan i da svaki novi dan nosi i nove izazove. Njezina obitelj proizvodi vino, uzgaja ovce, bavi se ekološkom proizvodnjom žitarica… Ukupno obrađuje oko 48 hektara zemlje.

""

Vinogradi u Vivodini

Melitin suprug je peta generacija Vrbaneka koja uzgaja lozu. U vinogradima, na osam položaja, na ukupno tri hektara, najviše je sauvignona, potom graševine, sivog i crnog pinota, rajnskog rizlinga i muškata. Vinograde su regenerirali prije dvadesetak godina, a još uvijek obrađuju i jedan podignut oko 1900., s dvjestotinjak trsova starih sorata – beline i dišeće ranine. Vino plasiraju u ugostiteljske objekte, u Zagreb, Ogulin, Gorski kotar…, a prodaju ga i na kućnome pragu. Lanjska je berba, govore supružnici, bila za „5+“. I po količini i kvaliteti grožđa. Tako se u podrumu, uz vino redovne berbe, trenutno njeguje i izborna berba sauvignona, izborna berba bobica sivog pinota i izborna berba suhih bobica žutog muškata. Prije šest godina, na poticaj lokalnih ugostitelja, obitelj Vrbanek je počela i s uzgojem ovaca. Ekološkim. Trenutno imaju šezdesetak ovaca, a janjad kupuju oni koji su ih na uzgoj i potaknuli. Ovce su na slobodnoj ispaši, na oko četiri hektara ograđena prostora. U planu je, kaže Melita, i podizanje staje kapaciteta 200 ovaca. U ekološkoj su proizvodnji, dodaje, i raž, ječam, zob, heljda i buče golice, a u konvencionalnoj kukuruz.

Uređuju i obiteljsko izletište

U slobodno vrijeme, Melita kaže uvijek ga ima, zajedno sa suprugom odlazi na jahanje. U njihovoj su staji američki kasač i mađarski holstein, a uskoro stiže i kobila, također pasmine holstein. – Nema ništa ljepšega nego, nakon završene berbe, zajahati konja i krenuti kroz vinograde – govore supružnici. Melitin OPG, od svinja iz vlastitog uzgoja, za potrebe lokalnih ugostitelja, proizvodi salamu, buđolu, špek i šunku. Uskoro će sve svoje proizvode, zajedno s domaćom kuhanom hranom, pripovijeda najuzornija, ponuditi u obiteljskome izletištu, kapaciteta 60 osoba. – Dobili smo krajem 2018. administrativno rješenje da smo prošli na natječaju Programa ruralnog razvoja RH, te kroz Mjeru 6.2. (Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području) očekujemo poticaj od 50.000 eura. Uređenjem izletišta zaokružili bi priču i sve ono što proizvedemo na gospodarstvu ponudili bi gostima na kućnome pragu – govori Melita. Njezin OPG i sada prima goste, ali samo na kušanje vina, uz prethodnu najavu. Melita za sebe kaže da je prilagodljiva, strpljiva i staložena, najviše voli rock glazbu, voli i pjevati (ali odmah će kroz smijeh reći „da je nije ugodno slušati“), članica je roditeljskoga vijeća KUD-a Vivodina i pastoralnoga vijeća župe sv. Lovre mučenika.

""

– Titulu najuzornije shvaćam kao čast, ali i obvezu zastupati seoske žene i prenositi njihova razmišljanja. Mi koje živimo na selu same moramo osvijestiti svoj položaj i istaknuti važnost seoske žene u društvu – govori Melita. Kaže da je žalosti što među poticajima, koji se isplaćuju europskim novcem, nema i poticaja za žene nositeljice OPG-a. A žalosti je i što nema poziva, od lokalnih pa sve do državnih institucija, da kao najuzorija seoska žena u Hrvatskoj, sudjeluje na događanjima na kojima bi, svojim primjerom, mogla svjedočiti o životu žene na selu i njezinoj važnosti za očuvanje ruralnoga prostora.

– Iz Vivodine ljudi ne iseljavaju. U našem selu gotovo nema nezaposlenih, a većina obitelji ima troje djece – kaže najuzornija hrvatska seoska žena.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje