Na periferiji, obroncima grada na temeljima starog obiteljskog gospodarstva život je sredinom devedesetih započela obiteljska zajednica mladih Bogdanića. Ljubavi je, kao u svim počecima bilo dovoljno, očekivanja još više, a stvarnost, posebno ekonomska više nego tmurna.

I oni, Helena i Vlado, po stoti puta vrte u glavama dvojbu: ostati ili otići! Ako ostanu, kako možebitno jednog dana objasniti budućoj djeci, Daliji i Iris, svoju odluku koja ih je sve dovela na ivicu beznađa. Ako odu, jesu li možda propustili neku priliku koju u mnoštvu sjajnih izvanjskih izazova nisu zamijetili. Ona, mlada ekonomistica, a on branitelj s trajnim posljedicama iz rata. U ljubavi se živi, ali se od ljubavi ne preživljava.

Sreću treba potražiti

Kako često biva, slučajnost ih je učvrstila u vjeri da se može živjeti i na periferiji Otočca, da sreća ne dolazi sama nego se ona mora i potražiti. Pogled na obližnju Gacku, prekrasno neveliko i nedovoljno obrađeno polje Helana je dalo vjeru da ima pred sobom bogatstvo mogućnosti i izazova u korištenju onoga što nudi prekrasna Lika i njeno čisto podneblje te se odlučila na početak. Godine 2014. Helena je registrirala OPG Bogdanić koje se bavi proizvodnjom i preradom vlastitog organski uzgojenog voća i povrća, ukrasnog bilja te uslužnom djelatnošću. Gospodarstvo posjeduje voćnjak i vrt ispod kuće površine 5.500 m2 uz sami tok rijeke Gacke na kojoj su češnjak, rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, mahune i cikla. Ali tu su i jagoda, malina, kupina, aronija. Na drugih 5.000 m2 zasadili su lješnjak i orah.

""

Početak je uvijek težak

Iako su želje bile velike, Helena i njen Vlado su brzo shvatili da je najsigurniji posao onaj koji se postupno razvija. nim prostorima korištenjem uobičajenih kućanskih aparata. I tada se odlučiše za svoj prvi natječaj iz Mjere 6.3. Dobivena sredstva kvalitetno su uložili u uređenje proizvodnog prostora, opremu od koje je najkorisnija bila kazan za preradu džema i pasirka za pripremu sirupa.

Biti uporan i vjerovati

I napokon, od 2018. godine, Bogdanići su ponosni na dobivenu znamenku ekološkog proizvoda, jer kako rekoše „ništa nije teško ako si uporan i vjeruješ u to“. Helena je vrlo aktivna i u promicanju kvalitete življenja u ruralnom području pa je tako 2017. godine u Karlovcu na 18. Izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu predstavljala Ličko-senjsku županiju. I u najavi navedoše da je “Helena Bogdanić nositeljica OPG-a, a osim toga Helena se bavi izradom nakita, rukotvorina, restauracijom namještaja i raznih drvenih kutija. Veliku ljubav gaji prema tradiciji, a njeni su ekološki domaći proizvodi osvojili brojna priznanja i medalje“. U uspjeh Bogdanići ne sumnjaju. Samo da posluži zdravlje, sve ostalo je ostvarivo. Da, rekoše, ne žale što sreću nisu potražili drugdje. Ona je za njih, na periferiji Otočca, uz Gacku. I s manje materijalnog se može dobro živjeti, ali i to ne treba očekivati od drugog nego se sam potruditi. I ovdje vrijedi ona: Tko hoće nešto učiniti nađe način, tko neće, nađe opravdanje (P. Picasso).

Danas su poznati po sirupima od bazge, maline, kadulje, pekmezima od šljive i šipka. Svoje proizvode prodaju na kućnom pragu, na tradicionalnim sajmovima „Kupujmo Hrvatsko“ u Zagrebu, Rijeci i Splitu, „Jesen u Lici“ u Gospiću, „Zimnica“ u Zagrebu, po jednom mjesečno idu na Eko sajam u Opatiji te Ekotržnicu Krk. Po preporuci nerijetko svoje proizvode šalju i dalje, sve do iza Zagreba. Kvaliteta koju Helena ni po koju cijenu ne narušava prepoznata je i na Novosadskom sajmu gdje je njen pekmez od šipka dobitnik zlatne medalje.

""

Prethodni članakPoticaji u ekološkoj poljoprivredi
Sljedeći članakTržište traktora u Hrvatskoj
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.