Jesen i zima su godišnja doba u kojima ljudi najčešće obolijevaju od akutnih virusnih infekcija dišnog sustava – viroza, koje su zapravo najrazličitije upale dišnih putova. Dosad je verificirano oko 150 različitih virusa – uzročnika tih oboljenja. U ovakve upale spadaju prehlade, katar dišnih putova i gripa (influenca). Bilo bi pogrešno tvrditi da su samo hladni jesenski i zimski dani rezervirani za infekcije dišnog sustava, jer prehlada ima i ljeti.
Nećete se začuditi ako vam se prijatelj ili znanac potuži da osjeća malaksalost, da mu curi iz nosa, da ga pecka u ždrijelu, da ponekad kašlje i kiše, da ima glavobolju, bolove u zglobovima i mišićima. To su dobro poznate virusne infekcije.
Svojstveno je za ova oboljenja dišnih organa da su jako priljepčiva, brzo se prenose i imaju kratak imunitet, tako da pojedine osobe mogu i dva ili više puta godišnje oboljeti od istog uzročnika ili drugog tipa virusa. Zna se pouzdano da djeca, stariji i osobe s kroničnim bolestima dobivaju infekcije s težim kliničkim manifestacijama.
Prehlada ili gripa ?
Iako se u našem narodu ne pravi razlika između prehlade, akutnog katara dišnih putova i gripe, ipak se one mogu razlikovati po simptomima, a razlikuju se i po različitim virusima kao uzročnicima. Za vrijeme prehlade (hunjavice) čovjek se osjeća loše, malaksao, šmrca, pecka ga u ždrijelu, pucketa u ušima, ali obično nema vrućicu. Kod febrilnog katara dišnih puteva simptomi su slični kao kod obične prehlade, ali temperatura je obično nešto povišena, a oči zacrvenjene, peku i suze. O gripi se manje-više sve zna. Naglo počne visoka temperatura i do 40 stupnjeva, bolesnik je potpuno klonuo.
Kod svih virusnih infekcija dišnog sustava zaraza se prenosi kapljičnim putem, prilikom govora, kašljanja i kihanja.
Ove virusne bolesti mogu biti povod da oslabljeni organizam napadnu bakterije, koje mogu uzrokovati komplikacije, kao upalu srednjeg uha, sinusa, gnojnu anginu ili upalu pluća itd. Takve komplikacije se najčešće događaju kod infekcije virusom gripe. Jer, prehlade, npr. ionako brzo prolaze.
O antibioticima odlučuje samo liječnik
Nažalost, još uvijek nemamo djelotvornog lijeka koji bi uništavao viruse – uzročnike infekcija dišnog sustava. Antibiotici ne djeluju protiv virusa. Ono što nam preostaje jeste da ublažujemo simptome bolesti. Ako su oni jače izraženi, preporučljivo je ostati kod kuće, utopliti se, protiv visoke temperature uzeti neki od raspoloživih preparata, piti tople napitke s limunom, pobrinuti se za dobru ishranu, kako bi se ojačao organizam. Posebno se dobro pokazala topla pileća juha.
Nemojte me pitati zašto baš pileća juha, jer to ne znam, ali činjenica je da ima povoljan efekt. U svakom slučaju liječenje će ovisiti o pravilnoj dijagnozi. Kod male djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika premda se pomišlja na virusni infekt, dobro je prepisati antibiotike, ali to mora biti strogo individualno i o tome može odlučiti samo liječnik.
Za zaštitu stanovnika od gripe danas raspolažemo cjepivom koje smanjuje mogućnost zaraze za 70 do 80 posto. Cijepljenje je naročito preporučljivo za trudnice, osobe koje boluju od srčanih, bubrežnih ili plućnih bolesti. Zaštita nakon cijepljenja traje nekoliko mjeseci.
U prevenciji prehlade nije se mnogo napredovalo, jer postoji mnogo različitih virusa uzročnika. Cijepiti se protiv prehlade značilo bi zapravo primiti bezbroj različitih injekcija, a to bi, priznajte, bilo gore nego prebroditi nekoliko prehlada godišnje. Ako vas je snašla viroza, imajte obzira prema drugima i nemojte pridonositi širenju zaraze! Tu možete dosta učiniti ako hoćete.
Izvor: Gospodarski kalendar
