Početkom svibnja održana je razmjena mišljenja o ekološkoj poljoprivredi i izazovima s kojima se susreću poljoprivrednici, u organizaciji Instituta Makronova u Zagrebu, koja je uz Jean-Martina Fortiera, vodećeg stručnjaka i nagrađivanog praktičara ekološke poljoprivrede i biointenzivnog uzgoja na mikro farmama, te Davida Pejića, najboljeg europskog i hrvatskog ekološkog poljoprivrednika, okupila brojne znanstvenike, stručnjake i zaljubljenike u ekološku poljoprivredu i održivi razvoj.
–Želim potaknuti mlade ljude da se bave poljoprivredom, jer je to jedno od najvažnijih pitanja današnjice. Vjerujem da povećanjem broja malih eko gospodarstava i njihovim udruživanjem možemo zamijeniti štetnu “kemijsku” poljoprivredu s proizvodnjom zdrave hrane. Ona ne samo da je svježa i ukusna, već i obogaćuje ljude, povezujući ih zahvalnošću i ponosom što stvaraju nešto lijepo za budućnost poljoprivrede, a time i cijele planete. Uzgajate bolje, ne više, rekao je kanađanin Jean- Martin Fortier, vodeći svjetski stručnjak za ekološki uzgoj na malim površinama.
David Pejić je naglasio kako su društvena odgovornost, briga za budućnost i ekološki uzgoj hrane koji nije štetan za ljude, životinje i okoliš, koji pozitivno utječe na zdravlje ljudi i ekosustav, osnova poslovanja, koje je kroz kružni ekosustav razvio na svojoj ekološkoj farmi „Zrno“.
–Paradoks ljudske vrste je da smo hranu, kao nešto što nas treba hraniti, pretvorili u otrov. Upravo je zbog toga pokret ekološke poljoprivrede iznimno važan, ustvrdio je Pejić.
Za postizanje cilja potrebno je uložiti dodatne napore
Na razmjeni mišljenja sudjelovala je i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir.
–U odnosu na druge države članice EU, Hrvatska prednjači u trendu rasta površina pod ekološkom proizvodnjom (8,95%). Ipak, za postizanje cilja od 25% površina pod ekološkom proizvodnjom do 2030. godine, potrebno je uložiti dodatne napore, istaknula je Petir.
Ukazala je na potrebu povećanja broja prerađivača ekoloških proizvoda i ulaganja u finalizaciju eko proizvoda, kako bi na njima naši proizvođači ostvarili dodanu vrijednost svojih proizvoda.
Petir je rekla da se godišnja potrošnja eko proizvoda u RH po glavi stanovnika procjenjuje na 24 eura. To ukazuje na nužnost jačanja povjerenja potrošača u ekološke proizvode. Održiva proizvodnja hrane koja brine o okolišu okosnica je ekološke proizvodnje. Istome daje doprinos i Deklaracija Hrvatskoga sabora o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a. Njihovo je usvajanje u Hrvatskom saboru potaknula upravo Marijana Petir, a na čemu joj je čestitao i Jean- Martin Fortier. On je održao i cjelodnevnu radionicu na nagrađivanom ekološkom imanju Zrno, namijenjenu svim praktičarima ekološke poljoprivrede. 
