Dobitnik priznanja „Uzorni povrćar“, poljoprivrednik godine u izboru „Zlata vrijedan“, investitor u poljoprivredu i uspješan proizvođač iz Kaniške Ive, Marijo Puškarić, argumentirano je u više prilika objašnjavao zašto smatra da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu loš. Svoj stav je istaknuo i za Gospodarski list.

Postojeći zakon o poljoprivrednom zemljištu je loš, štetan i nepravedan. Ubrzo nakon usvajanja zakona, odnosno već kod prvih natječaja, svima je postalo jasno da je zakon katastrofalan i da ga hitno treba mijenjati. Koliko god se svi žale na zakonitost prilikom provedbe natječaja, moram reći da je sama provedba natječaja u pravilu zakonita. Problem je što su zakon i natječajni uvjeti kriminalni.

Činjenica da niti dvije godine nakon početka izmjene zakona isti nije izmijenjen jasno ukazuje da je lobi koji je i pisao isti vrlo jak i da se provode natječaji kako bi oni koji su ga pisali i kapitalizirali svoj rad odnosno postigli svoje ekonomske ciljeve. Podsjetit ću da u vrijeme dok nije bilo poticaja, nije bilo “borbe za zemlju”. Međutim dolaskom poticaja državno poljoprivredno zemljište postalo je atraktivna lovina raznim mutikašama. Oni na svaki način nastoje zadržati taj izvor prihoda. Poticaji, poticaji i još poticaja to je glavni motiv te ekipe i lobija.

Primjerice, na području JLS gdje živim i radim u tijeku je natječaj za 800 ha poljoprivrednog zemljišta. Međutim, nisam se niti javljao na natječaj. Po postojećem zakonu, iako imam najveću vrijednost proizvodnje po jedinici površine, najveću zaposlenost i najvišu razinu investicija, nemam mogućnost uzeti u najam niti 1 ha. Da bude još tragičnije, čak niti mladi agronom koji nešto proizvodi nema šanse; čim proizvodi povrće jer ima vrijednost proizvodnje iznad 100.000 EUR. Tako će zemlju će dobiti u pravilu oni koji nikoga ne zapošljavaju i ništa ne proizvode. Za takvu katastrofalnu raspodjelu zemljišta nije kriva JLS, nego kriminalni zakon, smatra Puškarić.

Prethodni članakNewcastleska bolest peradi – atipična kuga
Sljedeći članakRad kod dva poslodavca istovremeno
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.