Europska komisija u lipnju je objavila najnovije godišnje pokazatelje stanja i trendova poljoprivrede za svaku članicu EU. Statistika daje osnovne podatke na razini država članica najnovije stanje populacije, najnovije gospodarske pokazatelje. Posebno iskazuje podatke o poljoprivrednim inputima, outputu, poljoprivrednom prihodu, trendove potrošačkih cijena hrane, podatke o tržištu na globalnom i intra tržištu te pokazatelje strukture poljoprivrednih gospodarstava.
Iz priloženih izvješća izdvajamo samo neke od najosnovnijih pokazatelja za 2020. COVID godinu. Na razini država članica GDP zabilježio je pad od 7,4 a u Hrvatskoj je taj pad od 9,6 %. Prema privremenim podacima vrijednost outputa na razini država članica u prošloj godini u odnosu na 2019.g. pala je za 3 %.
U Hrvatskoj je porasla za 6 %. Udio u ukupnom outputu stočarske proizvodnje i animalnih proizvoda u Hrvatskoj je 37 %. Na razini država članica iznosi 42 %. Ukupna vrijednost inputa na razini država članica bila je manja za 1 %. U Hrvatskoj je bila veća za 1,7 %.
Poljoprivredni dohodak gospodarstava na razini država članica bilježi pad indeksa za 1 %. Prema privremenim podacima Hrvatske rast je za gotovo 14 %. Indeks potrošačkih cijena hrane u prošloj godini u odnosu na baznu 2015.g. iznosi 110 %, a u Hrvatskoj 105 %.
Značajan pad stočarske proizvodnje
Na razini država članica prikazani su i trendovi strukture poljoprivrednih gospodarstava od 2007. do 2016. g. Evidentan je velik pad broja gospodarstava na razini država članica za sva gospodarstva od 5 do 100 ha. Tek se povećava broj gospodarstava iznad 100 ha. Prema ekonomskoj veličini SO u padu su gospodarstva ekonomske veličine do 25.000 eura. Raste broj gospodarstava ekonomske veličine iznad 25.000 eura.
Još je izraženiji pad broja poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarskom proizvodnjom na razini država članica. Značajno pada broj gospodarstava veličine do 100 uvjetnih grla kojih je u 2007.g. bilo nešto više od 13 milijuna. U 2016.g. je taj broj neznatno iznad 10 milijuna gospodarstava.
Ovi podaci govore o permanentnom restrukturiranju poljoprivrednih gospodarstava s tendencijom povećanja broja gospodarstava veće proizvodne i ekonomske veličine. U Hrvatskoj je slična tendencija s time da su iskazani podaci broja gospodarstava za 2010. i 2016. g. Na razini država članica od 2007. do 2016. g. smanjen je broj zaposlenih izraženo AWU za 25 %.
Za Hrvatsku su prikazani samo podaci za 2016.g. kada je u sektoru poljoprivrede prema godišnjoj jedinici rada bilo uposleno cca 142.000 zaposlenih od čega u strukturi više od 50 % zaposlenih čine žene.
Okvirnom analizom osnovnih pokazatelja iz priloženih statističkih izvješća i tabela vidljiv je manji output po hektaru u Hrvatskoj u odnosu na EU prosjek za cca 25 %. Hrvatska po hektaru također ima za cca 25 % manje uvjetnih grla.
Obrada: Croatiastočar
Broj zaposlenih po hektaru u Hrvatskoj je u 2016.g. bio skoro dvostruko veći izraženo kao AWU. Samim time i output po zaposlenom bio manji za cca 33 %.
Priložene tabele iz ranijeg perioda sadrže gore navedene podatke uključujući i usitnjenost parcela upisanih u ARKOD na razini Hrvatske. To značajno utječe na ekonomsku i proizvodnu efikasnost u sektoru poljoprivrede.
Izvor: Croatiastočar
