Najstariji pisani podatak o liječenju raznih bolesti pomoću gljiva potiče iz Indije 3000 godina pr. Kr. U Japanu je prije 2000 godina izdana knjiga ,,Shinnoh Honsohkyo” o liječenju pomoću gljiva. Nakon toga ustanovljen je pojam fungoterapija – znanost o liječenju ljekovitim gljivama. Liječenje gljivama, njihovim ekstraktima, micelijem i prehranom gljivama u svrhu poboljšanja imuniteta s Dalekog istoka, prvenstveno Kine i Japana sve se više širi i zauzima sve veće značenje i u zapadnim zemljama.

Ljekovita svojstva gljiva nisu otkriće samo modernog svijeta. U Tirolu je pronađena ljudska mumija stara više od 5000 godina (tzv. Oetzi – ledeni čovjek), koji je sa sobom nosio dvije gljive – Piptoporus betulinus (brezina guba)i Fomes fomentarius (kresiva guba), a znanstvenici su se usuglasili da je gljivu Piptoporus betulinus nosio iz medicinskih razloga, dok za Fomes fometarius pretpostavljaju da ju je nosio u religijske svrhe. Prije farmaceutskog doba, ljudi koji su mogli koristiti biljke i gljive kao lijekove, bili su u stanju preživjeti bolesti koje su zadesile naš svijet i razmnožavali se.

Gljive mogu biti izvor moćnih lijekova

Korištenje ovih lijekova zahtijevalo je i znanje o toksičnim nasuprot sigurnim gljivama i sposobnost fiziološkog odgovora na kemikalije koje proizvode. Grčki liječnik Hipokrat, oko 450 pr. Kr., klasificirao je gljivu Fomes fomentarius kao snažnu protuupalnu i za ublažavanje rana. Alkemičar Tao Hongjing iz 5. stoljeća opisao je nekoliko ljekovitih gljiva, uključujući ling zhi (Ganoderma lucidum – hrastova sjajnica) i zhu ling (Polyporus umbellatus – jelenovo uho), a neke je navodno koristio Shennong prije više stoljeća. Prvi narodi Sjeverne Amerike koristili su gljive ,,puffball” (rod Calvatia) za iscjeljenje rana. Iako su gljive odavno koristile razne kulture, tek je nedavno moderna znanost otkrila ono što su stari znali davno – da gljive mogu biti izvor moćnih lijekova. Ipak, gljive su mnogima medicinska zagonetka, ali to se neznanje brzo mijenja.

Gljive proizvode mnoge aktivne sastojke vrijedne medicinskih istraga, a što je danas moguće utvrditi novim metodama i alatima u ispitivanju pojedinih tvari i sastojaka i njihovih sinergija. Gljive su prirodne farmaceutske tvornice u prirodi, bogate velikim brojem ljekovitih sastojaka i širom otvorene za istraživanje. Zaostajanje vremena u kojem moderna znanost treba istražiti gljive za njihova ljekovita svojstva, vjerojatno je zbog njihove prirode. Gljive su efemerne – mogu biti u našem iskustvenom pogledu samo nekoliko dana, dok naši susreti s biljkama i životinjama mogu trajati mjesecima ili godinama. Da vas neke gljive mogu nahraniti, neke vas mogu izliječiti, neke vas mogu ubiti, a neke vas poslati na duhovno putovanje, govori o njihovim različitim kemijskim sastavnicama.

Usporavaju starenje

Znanost je dokazala da više od 500 ,,nižih” (koje se mogu promatrati isključivo mikroskopom) i ,,viših” (zbog svoje veličine, arome i ljekovitosti često se koriste u kulinarstvu) vrsta gljiva sadrži izuzetna ljekovita svojstva. Jedna od najpoznatijih je mikroskopska gljiva penicilin (Penicillium notatum) koju je otkrio znanstvenik Aleksandar Fleming 1928. g. i od koje se dobiva antibiotik koji je spasio veliki broj života. Pojedine gljive sadrže antibiotike, ali i imunostimulanse, tvari djelotvorne protiv tumora i virusa, tvari koje snižavaju kolesterol, sprječavaju začepljenje krvnih žila, reguliraju krvni tlak, poboljšavaju krvotok, uravnotežuju razinu šećera u krvi, reguliraju probavu, poboljšavaju rad dišnih organa, djeluju antireumatski i antialergijski, stimuliraju ili smiruju centralni nervni sustav na neškodljiv način, poboljšavaju spolne funkcije, jačaju fizičku snagu i izdržljivost, usporavaju starenje. U Kini, Japanu, Indiji, Americi, Kanadi, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Rusiji i u nekim drugim zemljama prave se lijekovi na bazi plodnih tijela, spora i samoga micelija. Egzaktna istraživanja su potvrdila pojedina vjerovanja tradicionalne medicine i uopće tradicionalne narodne kulture, osobito one velikih civilizacija Dalekog Istoka, da se neke vrste gljiva u odnosu na pojedine bolesti zaista moraju tretirati kao ,,ljekovita hrana”. Neki od najpoznatijih lijekova zadnjih stotinjak godina proizvedeni su upravo od gljiva (penicilin, ciklosporin, griseofulvin itd.).

Gljive – hrana kao lijek

Gljive su kao plodovi prirode stoljećima cijenjene kao zamjena za meso dok se danas sve više koriste ne samo zbog njihovog prvoklasnog i dobrog okusa, nego i zbog njihove ljekovitosti. Prije nekoliko tisuća godina prepoznato je da su mnoge jestive i neke nejestive gljive korisne za zdravlje ljudi.

Mnoge vrste jestivih gljiva pokazuju potencijalna ljekovita i funkcionalna svojstva. Isto tako veliki broj vrsta nejestivih gljiva (budući da su grube, tvrde strukture i/ili gorkog okusa) poznate su samo po svojim ljekovitim svojstvima. U gljivama su pronađeni i brojni vitamini, ali i druge tvari koje mogu biti od koristi ljudskom organizmu. Dakle, ljekovite gljive se trebaju koristiti širom svijeta kao funkcionalna hrana, a širok spektar pročišćenih biokemijskih tvari dobivenih iz njih mogao bi se koristiti u korist zdravlja ljudi i liječenju mnogobrojnih bolesti. Genom gljiva potencijalno je prirodni izvor novih miokemikalija. Zato inteligentna uporaba gljiva može poboljšati kvalitetu života ljudi.

Ljekovite gljive i njihov mogući utjecaj na ljudsko zdravlje

Kao što je ranije rečeno, gljive sadrže razne sastojke koji imaju mnoštvo aktivnosti, uključujući antioksidativno djelovanje, antimikrobno djelovanje, antikancerogeno djelovanje, kao i modulaciju imunološkog sustava. S gledišta ljekovitosti, praktički se koriste svi dijelovi gljive počevši od micelija, spora sklerocija (trajni stadij u nekih gljiva u obliku čvrstih gomoljastih skupina hifa), strome (osnovno, potporno tkivo  organa bez specifične funkcije) do cijelog plodišta gljive. Štoviše, gljive sadrže bioaktivne tvari visoke i niske molekularne težine (triterpeni, steroidi, polifenoli, alkaloidi itd.) u svim različitim razvojnim stadijima gljiva, od micelija sve do razvijenog plodišta.

Lijekovi i preparati od ljekovitih gljiva djeluju na sami uzrok bolesti, jačanje imunološkog sustava i uspostavljanje biološke homeostaze organizma, za razliku od farmaceutskih lijekova koji djeluju na simptome, ali ne i na uzročnike bolesti. Oko 700 vrsta makromiceta posjeduje ljekovita svojstva. Svaka gljiva ima svoje specifičnosti ljekovitog djelovanja ovisno o različitim sadržajima bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala i karakterističnih encima. Veliki broj gljiva sadrži antibiotske tvari: agrocibin, brozofilin, nemotin, biformin, poliprolin i druge.

Primjena ljekovitih gljiva u narodnoj medicini

U ljekarništvu postoje mnogobrojni složeni postupci i tehnologije u spravljanju bilo lijekova, bilo dodataka prehrani od ljekovitih gljiva. Osim što se jestive ljekovite gljive koriste u ishrani (gljive – hrana kao lijek), postoje još nekoliko načina za upotrebu kako jestivih ljekovitih gljiva, tako i nejestivih ljekovitih gljiva u narodnoj medicini. U narodnoj medicini ljekovite gljive se primjenjuju na nekoliko načina:

  • Vodeni ekstrakt – čaj od ljekovitih gljiva
  • Vodeni ekstrakt – dekokt od ljekovitih gljiva
  • Tonik od ljekovitih gljiva
  • Ekstrakcija plodišta gljive u alkoholu – tinktura
  • Ekstrakcija micelija u alkoholu – tinktura
  • Tinktura s dvostrukom ekstrakcijom

Kako naručiti knjigu ,,Ljekovite gljive”

Knjiga ,, Ljekovite gljive” ima 128 stranica i po cijeni od 39,90 kn + 25 kn poštarine (ukupno: 64,90 kn) možete je naručiti na E-mail: matija.josipovic61@gmail.com a po primitku narudžbenice knjiga će u roku 2-3 dana stići na Vašu adresu. Način plaćanja je pouzećem prilikom dostavljanja knjige.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje