Medonosni bagrem i kesten

Na različitim staništima u kontinentalnoj Hrvatskoj s gledišta medonosnih biljaka koje u određenom vremenu dominiraju, razlikuju se sljedeće pčelinje paše: bagremove, kestenove, lipove, paša amorfe, paša uljane repice, paša nizinskih livada, paša brdskih livada, paša suncokreta i dr.

Glavna paša počinje kada oko pčelinjaka počne cvatnja medonosnog bilja koje raste na većim površinama. U nas se najveći postotak paša javlja tijekom svibnja i lipnja. Primjerice, bagrem cvate u svibnju, a kesten u lipnju.

Bagrem (Robinia pseudoacacia L.)

Bagrem je do 25 m visoko stablo s glatkim, lomljivim i trnovitim granama. Odlikuje se neparno perasto sastavljenim i naizmjenično raspoređenim listovima. Cvjetovi su bijeli, jako mirisni, skupljeni po 15-20 u viseće grozdaste cvati. Grozdovi se razvijaju na jednogodišnjim izbojcima u pazuhu listova. Nema posebnih zahtjeva prema tlu, te može rasti na svim tlima, pa i na pijesku. Ne odgovaraju mu teška, glinasta tla. Preferira južne sunčanije padine. U našoj zemlji nalazimo ga gotovo posvuda, a značajnije je zastupljen u Hrvatskom zagorju, Podravini i Moslavini. Bagrem počinje cvjetati prije listanja.

U godinama kada se listovi pojave prije cvjetova izlučivanje nektara je nešto slabije. Medenje je najintenzivnije oko petog do sedmog dana od početka cvatnje. U nizinskim područjima bagrem počinje cvjetati u prvoj polovici, a u višim područjima, u drugoj polovici svibnja. Na nadmorskoj visini iznad 700 m cvjetovi ne mede, odnosno mede vrlo malo. Prema vrijednosti za pčelarstvo bagrem je jedna od najvažnijih medonosnih biljaka. Pri povoljnom vremenu zdrave pčelinje zajednice mogu skupiti do 10 kg nektara dnevno. Prosječno se u jednoj sezoni može izvrcati oko 20 kg bagremovog meda po košnici. Daje i malo peluda žućkaste boje.

Jeste li znali?

Na jednoj lokaciji cvatnja bagrema traje oko 10-15 dana. Seljenjem košnica na različita područja i tipove tla, paša se može produžiti i do mjesec dana. Izlučivanju nektara pogoduju tople noći, s dosta jutarnje rose i umjereno topli dani bez vjetra. Ponekad se dogodi da bagremova paša podbaci. Razlozi mogu biti različiti, kao što su niske temperature ili učestale kiše u vrijeme cvatnje. Vrlo je osjetljiv na mraz, pa se veća područja bagremovih šuma nalaze u krajevima gdje nisu učestali prodori hladnijeg zraka i kasni proljetni mrazevi. Suhi topli vjetar koji puše duže vrijeme isušuje nektar i medenje prestaje. Osim toga, na medenje bagrema utječe tip tla, klima i nadmorska visina.

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.)

Pitomi kesten jednodomna je biljna vrsta s 20-30 m visokim stablom, bujne krošnje. Listovi su polukožasti, izduženo ovalni, na rubovima nazubljeni. Muški su cvjetovi smješteni u skupinama od po 3 i više, u uspravnoj 10-30 cm dugoj osi, a pri njihovoj se osnovi nalaze ženski cvjetovi, koji su obavijeni zajedničkim ovojem. S muških cvjetova pčele skupljaju pelud, a sa ženskih nektar. Raste na kiselim tlima u područjima s vlažnijom klimom. Najveći kompleksi kestenovih šuma nalaze se na Petrovoj i Zrinskoj gori, Medvednici i gorju sjeverozapadne Hrvatske. Početak i kraj cvatnje ovise o geografskom položaju i nadmorskoj visini.

Kesten počinje cvasti sredinom lipnja, poslije listanja. Cvatnja pojedinog stabla traje oko 10 dana, ali obzirom da sva stabla ne procvatu istovremeno, produži se do 20 dana. Medenju pogoduje toplo vrijeme, bez vjetra, s dovoljno vlage u zraku. Kesten je biljka osjetljiva na kišno vrijeme, a s druge strane zbog plitkih cvjetova visoke temperature mogu isušiti nektar. Prvih nekoliko dana kesten slabo medi, pčele donose samo pelud, a zatim nektar. U iznimno povoljnim godinama na kestenu se može vrcati i više od 20 kg meda po košnici. Pitomi kesten je biljka s koje pčele mogu skupiti najveće količine peludi čak i do 15 kg. U lipnju je također moguća pojava medljike na kestenu.

Izvor: Gospodarski kalendar