Za uspješno i produktivno pčelarenje trebamo izabrati nama najprikladniju košnicu. Košnica ima mnogo vrsta, a mi bi trebali odabrati onu kojom ćemo najlakše raditi s obzirom na klimatske prilike kraja u kojemu ih želimo postaviti, raspoloživom vremenu za rad i našim fizičkim mogućnostima. Narodna izreka kako nema loše košnice nego samo lošeg pčelara, djelomično je točna. Košnica za uspješnu proizvodnju meda mora ispunjavati određene uvjete:

• treba biti izrađena od čvrstog i laganog materijala koji se ne izvija pod utjecajem vlage

• ne smije biti podložna naglim promjenama temperature, što znači da pčelinju zajednicu ljeti štiti od visokih, a zimi od niskih temperatura

• treba imati dovoljno prostora, koji se po potrebi lako može smanjivati ili povećavati

• medište i plodište moraju biti međusobno odvojivi tako da pri prihranjivanju ili liječenju šećer, ili lijek ne dođu u med koji se upotrebljava za prehranu ljudi

• pojedini dijelovi košnice moraju se moći povezivati i učvršćivati, a ventilacija osigurati normalan život pčela i kad su leta zatvorena, što je bitno pri seljenju

• mora se lako rastavljati, a da ne dođe do ozljeđivanja pčela te da je pogodna za selidbu pčela

Navedene uvjete zadovoljava, kod nas najrasprostranjenija, Langstroth-Rootova košnica, LR ili američka nastavljača. Ona spada u grupu košnica s pokretnim saćem što znači da je saće na drvenim okvirima koji se pojedinačno stavljaju i vade iz košnice. Košnica se sastoji od podnice s regulatorom leta, nastavaka od kojih se formira plodište i medište, hranilice, poklopca i krova košnice. Može imati i takozvane polunastavke koji se najčešće koriste za proizvodnju meda u saću. Svi nastavci su jednako visoki, što omogućava proširenje košnice u visinu, s jednom vrstom okvira, ovisno o potrebnom prostoru. U svakom nastavku ili polunastavku nalazi se po deset okvira ili poluokvira. Plodište je odijeljeno matičnom rešetkom, a može se nalaziti u jednom ili dva nastavka.

 class=
Standardni dijelovi LR košnice (izvor fotografije: www.lokalpatrioti-rijeka.com)

I Dadant-Blatt-ova, (DB) košnica je nastavljača, ali njena zastupljenost u našoj zemlji je mala. Ona se sastoji od podnice s poletaljkom i regulatorom ili zatvaračem leta, plodišta ili tijela košnice, medišta koje je visine poluokvira plodišta, zbježišta za pčele s poklopcem i uokvirenom žičanom mrežom te krova košnice. Konstrukcija podnice slična je onoj kod LR nastavljače i prilagođena je dimenzijama plodišta.

 class=
DB košnica

Lisnjača ili Alberti-Žnideršić-eva (AŽ) košnica izgleda poput ormarića s jednim vratima. Vrata su postavljena sa stražnje strane košnice, dok je prednja strana izrađena kao dvoslojna stijena. Sastoji se od plodišta i medišta koji su međusobno odvojeni matičnom ili Hanemanovom rešetkom najčešće ugrađenom u drveni okvir. Obično ima dva leta, dok ventilacijska rešetka može biti smještena s prednje ili stražnje, a najčešće je s obiju strana košnice.

Ima od devet do dvanaest okvira koji su dovoljno visoki da pčele u njima naprave vijenac meda za prezimljavanje. S druge strane, to predstavlja prepreku prolazu u medište pa su na jakim pašama sklone rojenju. Naziv lisnjača dobila je po tome što okviri leže na dvije do tri željezne šipke pa ih prilikom pregleda listamo kao knjigu bez vađenja iz košnice. Razmak između okvira održava se limenim trokutićima koji su s prednje strane pričvršćeni za čelo košnice, a sa stražnje strane su na pomičnom okviru kojeg otvaramo prilikom pregleda pčela.

 class=
AŽ košnica

Pološka je velika, teška i nepraktična, obično samostojeća košnica. Otvara se s gornje strane kao i nastavljače. Okviri se umeću odozgo prema dolje. U najvećem broju slučajeva podnica joj je nepokretna. Ima jedno plodište i jedno do dva medišta koja se šire sa strane. Po tome je dobila i ime jer se pčelinja zajednica u njoj širi u položenom smjeru. Okviri su veliki i nespretni pa na njima pčele teško izgrade saće. Kad je puno meda teško se vrca, jer ga ugrađene žice ne mogu nositi. Osim toga na istim okvirima u plodištu se nalazi leglo, pelud i med te se pčelinje zajednice nerado šire u stranu gdje bi trebale odlagati med.

 class=
Pološka košnica – samostojeća

Postoje i košnice s nepokretnim saćem. Kod njih pčele pričvrste saće za unutarnje stijenke košnice. Mada za njih u intenzivnom pčelarstvu nema mjesta, još uvijek ih nalazimo u upotrebi kod pojedinih pčelara. Ova vrsta košnica je malog volumena i izrađena od priručnog materijala. U ove košnice spadaju dubina, šibljara, daščara i pletara. Pletare od slame ili trave još su prisutne na tržištu, a iznad mana košnica s nepokretnim saćem održava ih dobro prezimljavanje uz mali utrošak hrane, rani i brzi proljetni razvoj i dobivanje ranih jakih rojeva zbog kojih se najčešće drže na pčelinjaku. Veliki nedostatak je otežano provođenje zoosanitarnih mjera, a poglavito suzbijanje varoe. Na mnogim pčelinjacima nalazimo i umanjene izvedbe košnica koje nazivamo nukleusima. U njih idu okviri istih mjera kao u veliku košnicu samo ih je manji broj. Služe za prijevoz ili smještaj prirodnih i umjetnih rojeva, njihov razvoj i prezimljavanje.

 class=
Nukleus košnica – umanjena izvedba

Prostorije za rad

Iako izravno ne spada u opremu i pribor za dobivanje kvalitetnih proizvoda vrlo su važne i prostorije u kojima radimo, kao i osobna higijena. Prostorije za vrcanje i rad s okvirima moraju biti čiste, suhe, prozračne bez mogućnosti dizanja prašine. Za početak dovoljna je prostrana uredna kuhinja u koju ne mogu nekontrolirano ulaziti pčele. Pribor kojim radimo potrebno je čistiti i na kraju rada dezinficirati, pranjem, iskuhavanjem ili upotrebom dezinficijensa. To se odnosi i na sve posuđe s kojim radimo.

 class=
Prostoriju za vrcanje meda treba prilagoditi da pčele ne mogu nekontrolirano ulaziti

Pročitajte još vezanih tema:

Kako započeti s pčelarenjem i proizvesti vrhunski med?

Osnovni pribor i oprema za pčelare

Smještaj košnica i nabava pčela

Radovi u pčelinjaku kroz godinu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOsnovni pribor i oprema za pčelare
Sljedeći članakSmještaj košnica i nabava pčela
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.