Kako bi krenuli s uzgojem pčela moramo imati pogodno mjesto za postavljanje košnica. Takvo mjesto mora biti prometno lako pristupno u svim vremenskim uvjetima. U njegovoj okolici mora biti dovoljno medonosnog bilja koje se cijelom sezonom nadopunjuje. To znači da je pčelinjak stacionaran i pčele ne selimo na druga područja.

Dovoljno pčelinje paše predstavljaju voćke u proljeće, kasnije livade i sjenokosi, različito grmlje i medonosno drveće poput bagrema, lipe, kestena i sličnog autohtonog bilja. Obično su nizinska područja uz rijeke bogatije i dugotrajnije pčelinje paše, posebno posljednjih sušnih godina. Nepovoljna je okolnost za nepokretni pčelinjak kad se na jednom području nalazi samo jedna vrsta bilja bez smjene s ostalima.

Budući da ovdje govorimo o pčelarima početnicima, pretpostavlja se da neće seliti košnice na druga područja gdje cvate određena vrsta bilja od koje dobivamo jednu vrstu meda. Zato je pri izboru stalnog mjesta za košnice potrebno dobro proučiti okolno područje u polumjeru od oko 3 kilometra. Potrebno je vidjeti možemo li tu dobiti sortni med ili će on biti mješavina više vrsta nektara. Zato je preporučljivo da su susjedni pčelinjaci udaljeni jedan od drugoga 6 kilometara. Ta udaljenost može biti i manja što ovisi o broju košnica u odnosu na ponuđenu pašu.

Najekonomičniji let pčela je do 750 metara zračne udaljenosti oko pčelinjaka. S te udaljenosti pčele donesu najviše nektara u odnosu na količinu koju potroše prilikom leta za vlastitu energiju. Iz navedenog proizlazi da za sortni med vrhunske kvalitete mora biti mnogo medonosnog bilja na što manjem području. Tako primjerice možemo dobiti vrlo čisti bagremov med ako je u blizini košnica bagremova šuma. Isto je i s kestenom i lipom, ili uz more kaduljom, ružmarinom i sličnim cijenjenim sortnim medovima. U slučaju da nemamo takvo mjesto, vrhunski medovi su i oni koji potječu od više vrsta biljaka poput livadnog. Takav med je i nutritivno bogatiji jer sadrži nektar i pelud od raznih pa i aromatičnih biljaka.

Kad imamo takvo mjesto za kvalitetan i nezagađeni med, košnice moraju biti smještene u čistoj prirodi na području gdje su osigurani nezagađeni izvori peluda, nektara i vode. To znači da pčelama ne smije u blizini biti dostupna industrijska vegetacija na koju se primjenjuju kemijska sredstva za zaštitu bilja.

Nažalost, i ove godine smo svjedoci velikog pomora pčela na određenim područjima kojemu je najvjerojatniji uzrok nesavjesno korištenje pesticida. Smiju biti dostupne obradive površine ekoloških usjeva ili ekološki obrađivani višegodišnji nasadi. U polumjeru 3 kilometra ne bi smjela biti velika prometnica ili neekološka obradiva površina. Također, pčelama ne smije biti dostupna staja i jama gnojnica. Nije dobro ni da su u blizini površine koje se tretiraju protiv komaraca.

Zakonske odredbe smještaja

Zakonske odredbe propisuju i neke druge parametre o kojima je potrebno voditi računa kod smještaja košnica. Navodi se kako pčelinjak mora biti smješten tako da pčele prilikom izlijetanja ne smetaju susjedima, prolaznicima, javnom prometu i domaćim životinjama. Mora biti udaljen najmanje 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone. Nije dopušteno postaviti pčelinjak bliže od 100 metara od autoceste, željezničke pruge i aerodroma pri čemu izletna strana ne smije biti okrenuta prema njima. Najmanja udaljenost između dva pčelinjaka mora iznositi 500 metara.

Od registrirane oplodne stanice mora biti udaljen 2000 metara. Stacionarni pčelinjak do 50 zajednica kojemu je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora od njih biti udaljen najmanje 20 metara. U slučajevima kad je udaljenost stacionarnog pčelinjaka u naseljenom mjestu manja od navedenih pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2,5 metara duža od dužine izletne strane i postavljena najviše 10 metara od izletne strane. Imamo li ovakvo mjesto za uzgoj pčela možemo biti sigurni da ćemo dobiti vlastiti vrhunski nezagađeni med.

Nabava pčela

Nakon što smo pronašli mjesto za smještaj košnica, potrebno je nabaviti i pčele. Tu se moramo pouzdati u dobronamjerne ljude koji se bave proizvodnjom i prodajom rojeva. Ako prvi puta krećemo s uzgojem pčela i imamo nove te čiste košnice, okvire i satne osnove, najbolje je nabaviti rojeve pčela bez okvira. Rojevi mogu biti prirodni ili umjetni. Prirodni su višestruko bolji jer imaju ogroman polet u izgradnji saća i razvoju. I umjetni su dobri, samo u početku zahtijevaju nešto više pažnje.

Preporuka je kupiti rojeve bez okvira, zbog toga što se po naseljavanju u košnicu tretiraju sredstvom protiv sveprisutne varoe dok nema legla. Tako se dobiju mlade, zdrave i jake pčelinje zajednice koje u razvoj ulaze neopterećene varoom. Ako nismo u mogućnosti nabaviti rojeve tada se kupuju cijele pčelinje zajednice ili na određenom broju okvira, ili s cijelom košnicom. Za početnike je važno da se na što većem broju okvira nalazi leglo i to što više poklopljenog.

Naravno da uz to dolazi i matica i određeni broj pčela, što više to bolje. To je važno zato što će tako oformljena zajednica odmah nastaviti s radom i razvojem i biti spremna za samostalno zimovanje, a uz povoljne uvjete i doba godine može donijeti i nešto meda. Rojeve ili pčele na okvirima najbolje je nabaviti kod poznatog i priznatog pčelara. Uvijek je dobro potražiti savjet i preporuku poznatih nam ljudi. U biti, ne možemo ništa pogriješiti, samo je važno da su pčele koje nabavljamo zdrave.

U proljeće i ljeto nalazi se u raznim medijima mnogo oglasa kojima se prodaju pčele. Možemo biti nešto sigurniji ako se obratimo u prodavaonicu pčelarske opreme i pribora gdje se često nalaze oglasi o prodaji pčela. Dobro je kad matice u zajednicama koje nabavljamo potječu od registriranih proizvođača koji se bave uzgojem i selekcijom. Popis registriranih nalazi se na internetu. Cijene rojeva i matica su uglavnom ujednačene u cijeloj državi.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je slika-10-roj-1024x591.jpg
Preporuka je nabaviti roj pčela bez okvira

Pročitajte još vezanih tema:

Kako započeti s pčelarenjem i proizvesti vrhunski med?

Osnovni pribor i oprema za pčelare

Odabir košnice za uzgoj pčela

Radovi u pčelinjaku kroz godinu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdabir košnice za uzgoj pčela
Sljedeći članakRadovi u pčelinjaku kroz godinu
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.