Već prvi pogled na izvještaj kolegice Filipi kod pčelara izaziva veliku zabrinutost. U neformalnim razgovorima s kolegicom i ostalima uključenim u ovaj projekt dolazimo do saznanja da je ekonomski gubitak jedne pčelinje zajednice oko 1.200,00 kuna, ne računajući izgubljenu dobit i rad pčelara na saniranju košnice. Cijena se odnosi na vrijednost dobro razvijene proizvodne zajednice. Na uzorku od 5.751 stradaloj zajednici gubitak iznosi 6.901.200,00 kuna.
Trebamo li se zabrinuti? -gubitci pčelinje zajednice
Ako uzmemo u obzir da je 2018. godine prema Ministarstvu poljoprivrede u Republici Hrvatskoj bilo 372.002 košnice, a prosječni gubitak iznosi 30 % dolazimo do brojke od 111.600 košnica. Čisti ekonomski gubitak iznosi 133.920.720 kuna. Od tolikog iznosa itekako boli glava. U ovoj analizi imamo problem malog broja uzoraka. Zato je teško prikazati stvarno stanje. Iz ovog malog uzorka vidimo da su najveći gubitci u Ličko-senjskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Svakako bi trebali puno veći broj uzoraka da bi se mogle poduzeti neke mjere i istraživanja u utvrđivanju uzroka masovnih pomora.
Ovako samo možemo pretpostavljati i nagađati. Je li možda problem u slivu rijeke Save ili je problem u Lici neke druge prirode? Npr., možda klimatske promjene. Da bi naši znanstvenici mogli zahtijevati neke postupke potreban je puno veći broj uzoraka i puno realnija slika stvarnog stanja. Pišem ovaj osvrt u nadi da će kolege pčelari shvatiti važnost dostavljanja podataka. Vjerujem da će nakon pogleda na ove iznose u kunama još više očekivati odgovore od strane znanosti. Međutim, moraju biti svjesni da je u rješavanju problema jako bitan doprinos svih uključenih u pčelarstvo.
Jedino zajedničkom sinergijom imamo šanse stati na kraj ovim problemima i smanjiti ove drastične gubitke. Na spomenute slabe zajednice u ovoj analizi se namjerno nisam osvrtao. Mišljenja sam da je pojam slabe zajednice vrlo rastezljiv i ima individualni karakter, međutim, valja napomenuti da svakako nije zanemariv. Još jednom, u ime naših pčelica, molim sve pčelare da se odazovu pozivu na ispunjavanje upitnika. Upitnik je anoniman. Na taj način će pomoći našim znanstvenicima, a još više našim pčelama. Nemali broj pčelara živi od istih i o njima im ovisi njihov kruh svagdašnji.
