U Republici Hrvatskoj je od trenutka ulaska u članstvo EU u potpunosti zabranjena upotreba klasičnih kaveza za proizvodnju konzumnih kokošjih jaja. Kao zamjena se mogu koristiti obogaćeni kavezi te jedan od alternativnih načina držanja u koje se ubrajaju podni i više etažni sustav držanja u staji s ili bez mogućnosti da kokoši izlaze van iz objekata na travnate ispuste.
Držanje kokoši nesilica tijekom dana na zatravljenim ispustima, u okruženju bez stresa i s dovoljno slobodnog prostora te dosta svježeg zraka i sunčeve svjetlosti kokošima osigurava da podmire jedan dio svojih hranidbenih potreba za vlaknima, bjelančevinama, mineralima i vitaminima.
Kad za to postoje uvjeti, za smještaj kokoši tijekom noći i kao zaklon mogu se koristiti mobilni peradnjaci. Objekti su u naravi građeni poput kamionskih prikolica te ih se na taj način može seliti i na veće udaljenosti. Ovakav se način proizvodnje konzumnih kokošjih jaja pogotovo može preporučiti u integriranoj ili u ekološkoj proizvodnji voćnih kultura koja se odvija u žičanom mrežom ograđenim voćnjacima.
Tada kokoši tijekom godine bez problema mogu održavati travnjak oko voćaka te usput svojim izmetom pridonositi boljem prinosu voća. Naravno, uvijek je potrebno voditi računa da se za svaku kokoš osigura 4 m2 ispusta u slobodnom, odnosno 10 m2 u ekološkom uzgoju. Ovaj se način proizvodnje konzumnih kokošjih jaja može preporučiti u područjima s blagim zimama. Odnosno samo kroz godinu u onom razdoblju kad postoje uvjeti za njihov uzgoj na zatravnjenim površinama.
Objekti za smještaj peradi mogu biti izrađeni od različitih materijala, a ti materijali moraju osigurati dobru izolaciju objekta, zaštitu pred grabežljivcima, moraju se lako čistiti i održavati da se spriječe pojave bolesti. Krov objekta treba biti izrađen tako da zimi zadržava toplinu, odnosno da ljeti ne prenosi toplinu na unutrašnjost i također može biti od različitih materijala.
Najpovoljnija temperatura tijekom nesivosti je između 18 – 24 °C. Visoke i niske temperature nepovoljno djeluju na perad. Kod niskih temperatura konzumirana hrana služi prvenstveno za zagrijavanje organizma, a smanjuje se nesivost. Kod visokih temperatura smanjuje se apetit, a pojačava se potreba za vodom. Kao i kod niskih temperatura pada nesivost i smanjuje se težina jaja.
Za proizvodnju jaja na obiteljskim gospodarstvima do 4000 nesilica se preporučuje izgradnja objekta s podnim smještajem kokoši nesilica. Za veće proizvodnje preporučuje se više etažno držanje kokoši nesilica uz, ako je moguće, osiguravanje slobodnog ispusta.
Najmanji su zahtjevi za kvalitetom peradnjaka u ekstenzivnoj proizvodnji do 50, odnosno 350 jaja dnevno. U toj proizvodnji u blažim klimatskim uvjetima zadovoljavaju i drveni objekti koji na jednoj strani mogu biti i otvoreni (nadstrešnice). U njima kokoši nalaze zaštitu od nevremena i divljih životinja.
Ako već nema uvjeta za držanje peradi, svako ih gospodarstvo uz mala ulaganja može stvoriti. Postojeće je objekte lako pretvoriti u peradnjake. U postranim dijelovima objekta treba postaviti gnijezda po mogućnosti na visinu 40-50 cm od poda. U njih treba staviti suhu i čistu prostirku.
Ispred gnijezda je potrebno postaviti tzv. doskočne letvice. I u manjim jatima je dobro posvetiti pažnju osvjetljenju objekta jer svako skraćivanje dnevnog osvjetljenja dovodi do pada nesivosti. Jačina osvjetljenja treba biti 2-3 W/m2 peradnjaka. Da bi se kokošima dnevno osiguralo do 16 sati, potrebno je kombinirati prirodno i umjetno svjetlo radi poticanja nesivosti.
PROČITAJTE JOŠ:
UZGOJ GUSAKA NA MALIM GOSPODARSTVIMA
