–Stalno se u poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako i nama relativno malim proizvođačima konzumnih jaja nameću novi propisi i zakoni. Oni se usklađuju s europskima i to sve jako puno košta. No navikli smo i nekako se snalazimo, ali nismo u zavidnom položaju u odnosu na velike proizvođače i svega što s time ide, naglašava Zlatko Orsag. On je vlasnik OPG-a Orsag iz međimurskog naselja Vularija.
Često se, kad je riječ o poljoprivredi, na državnim razinama donose novi zakoni i propisi. Postojeći se usklađuju s onima iz Europske unije. Tako se očekuje i novi pravilnik ili propis navezan na prodaju jaja na kućnom pragu, tržnici i sajmovima koji bi obuhvatio uglavnom male proizvođače jaja. Oni bi trebali zadovoljiti sedam, ne baš jednostavnih uvjeta.
Ispunjavamo sve što se od nas traži
Kako se spremaju na najavu ovih mjera koje bi određivale prodaju jaja na malo, do 350 komada dnevno pitamo Zlatka Orsaga iz Vularije u Međimurju. OPG Orsag se bavi proizvodnjom jaja. Također, Zlatko je član radne skupine Europske komisije za peradarstvo.
–Stalno i prestalno se u poljoprivredi, pa tako i nama relativno malim proizvođačima konzumnih jaja, nameću novi propisi, pravilnici i zakoni koji nas samo puno koštaju. Oni ne pomažu niti nama niti potrošačima. U Međimurju je troje peradara s više od 350 kokoši i 20-ak do 350 kokoši. Svi se mi prilagođavamo tim mjerama našeg ministarstva, ali i kupcima.
–Jako malo naših peradara prodaje na kućnom pragu, a na tržnicama i sajmovima imaju svoje mjesto. To znači kako ispunjavaju sve što se od njih traži. Snalažljivi i vrijedni su Međimurci, ali isto tako i poštovatelji svih zakona i propisa. Nas više brine logistika ili investicije. Trenutno je to prilagodba na podni ili slobodni uzgoj peradi-nesilica, jer riječ je o vrlo zahtjevnom projektu. Naime EU parlament je donio odluku prema kojoj od 01. siječnja 2027.g. prestaje uzgoj u kavezu. Znači nema kaveza, opet moramo sve prilagoditi tom zahtjevu što traži proširenje kapaciteta, koje treba platiti. Moguće je kako će mnogi manji proizvođači konzumnih jaja odustati od bavljenja ovim poslom. Troškovi rastu, a cijena jajima se ne mijenja na bolje, rekao nam je Orsag.
,,Jaja sretnih kokošiʺ
OPG Orsag ima novi i to vrlo zanimljiv naziv za svoj slobodni podni uzgoj nesilica koji glasi ,,Jaja sretnih kokošiʺ. Kaže Orsag kako je sam izmislio ovaj jedinstven, a tako zanimljiv naziv sam. Smatra kako njegove nesilice uistinu jesu sretne u prostorijama i dvorištu kakvo je njegovo u Vulariji, jednom od rijetkih poljoprivrednih naselja u kojemu su sva polja obrađena.
–Naše kokoši su sretne i zbog hrane koju im dajemo, a ona se sastoji u najvećem dijelu od kukuruza. Kukuruz sami uzgajamo i to gotovo ekološki. Dodajemo samo najosnovnije dodatke, a to kokoši osjećaju, a osjećaju i potrošači njihovih jaja diljem sjeverozapadne Hrvatske gdje ih sami razvažamo. Sva jaja su A klase različitih veličina i težine. Dali smo tiskati i prateće letke koji se razlikuju bojom jer svaki ide uz jaja određene mjerne jedinice. Primjećujem kako to potrošači cijene, naglašava Zlatko kojemu u poslu iznimno puno pomaže supruga Mirjana.
Svoj doprinos daje i Mirjana radnica i pomoćnica, a sve troje farmi daju ugođaj sretnog i isplativoga okruženja. Zlatko kaže kako mlade nesilice kupuju po cijeni od 50 kuna te kako iznesu između 280 i 290 jaja godišnje. Idealno držanje nesilica što znači ekonomsku isplativost je godinu dana. Islužene nesilice prodaju po 16 kuna i one jaja nose duže vrijeme, ali manje, dakle za domaćinstva koja ih trebaju za vlastite potrebe. Zlatko i Mirjana Orsag ovim se poslom bave 20-ak godina i ne kane odustati te im je cilj jata sa sadašnjih 3200 nesilica povećati na 5000 nesilica prve klase.
