Domaći golubovi se ne razlikuju od divljih samo po vanjskim obilježjima. U području fiziologije nastala su i nova svojstva kao rezultat slučajnih ili atavističkih varijacija koja su s pažljivom strogom selekcijom tijekom godina ustaljena. Jedno od tih svojstava odnosi se na povećanje godišnjih legala.
Dok divlji golub ima samo dva do tri legla godišnje, domaći golubovi ih imaju šest do osam. Pojedine pasmine, osobito one koje su selekcionirane za proizvodnju mesa, ponovno nesu nova jaja od dvanaestog do petnaestog dana nakon valjenja mladunaca iz prethodnog legla.
Nabavka i odabir golubova
Nabavite golubove od pouzdanog uzgajatelja koji vodi točnu evidenciju o uzgoju i težini svojih životinja i koji jamči dob i spol. Golubovi su spolno zreli u dobi od šest do osam mjeseci, ali za rasplod ne smiju biti stariji od dvije godine. U pravilu, rijetko se isplati držati rasplodne parove dulje od pet godina. Nakon desete godine života golubovi ulaze u razdoblje starenja, postaju tromi, neaktivni i manje učinkoviti. Godina uzgoja goluba može se prepoznati po prstenu na nozi.
Ako nije prstenovan, tada točnost određivanja dobi u potpunosti ovisi o znanju uzgajatelja, njegovom zapažanju i iskustvu. Prilikom odabira životinja za uzgoj prvo morate obratiti pozornost na njihovo zdravlje. Golub ne bi trebao biti apatičan niti letargičan, njegove oči bi trebale biti bistre, a perje glatko, a ne nakostriješeno. Neophodno je uhvatiti goluba u ruku, otvoriti krilo i provjeriti nema li kakvih oštećenja u perju.
Vrlo je važno kupiti golubove u parovima. Kako biste provjerili radi li se o paru, stavite dvije ptice u kutiju. Ako jedna od njih temperamentno guče i pritom kostriješi vratno perje i širi repna pera a druga je mirna, to znači da je pred vama par. Ako se ptice međusobno tuku to znači da su istog spola.
Svi domaći golubovi su monogamni kao i njihovi divlji preci i partneri su često jedno drugom vjerni cijeli svoj život. Pticama se daje mogućnost međusobnog sparivanja bez uplitanja uzgajatelja ili se parovi spajaju prema aspektima razvoja pasmine. Ciljano sparivanje se postiže umetanjem odabranih parova u zasebne kaveze ili odjeljke dok se ne uoče prvi znakovi savršenog sparivanja, obično nakon 24 sata.
Razmnožavanje golubova
Početak uzgoja ovisi o vremenskim uvjetima. To je obično od veljače do travnja. Ako uzgoj započne ranije, golubinjak mora biti zagrijan, trajanje dana produljeno umjetnom rasvjetom i hranidba treba biti bogata bjelančevinama (grahorica, stočni grašak). Međutim, najbolji je uzgojni tijek koji odgovara prirodnom početku proljeća, osobito kod teških pasmina. Uvijek treba imati na umu da što je golub teži, to se slabije razmnožava. Stoga ćemo preferirati dobro oblikovane i produktivne pasmine golubova, srednje veličine. Kako bi osigurali golubove od pretilosti, hrana bi trebala biti stalno obogaćena vitaminom E (100 mg na 1 kg hrane). U novije vrijeme, radi povećanja proizvodnje mesa golubova, kraljevski golubovi se križaju sa sportskim listonošama.
Potomstvo se odlikuje povećanom težinom i dobrom plodnošću. Golubovi u dobi od 6 do 8 mjeseci su potpuno spremni za parenje. Baš u tom razdoblju sa sigurnošću se određuje spol ptica. Sedam do deset dana nakon parenja, ženka polaže jaja. Kao i kod divljih vrsta golubova, nasad domaćih golubova sastoji se od dva jaja. Ovisno o pasmini i individualnim karakteristikama goluba, težina jaja kreće se od 23 do 27 g. Prvo jaje je položeno u večernjim satima, obično oko 17 sati.
Golubica u pravilu ne počne odmah s inkubacijom nego ga čuva na prikladnoj temperaturi sve dok ne položi drugo jaje, a to se događa u razmaku od 48 sati nakon prvog jajeta. Čim se položi drugo jaje ženka odmah inkubira jaja, a mužjak ju zamjenjuje svaki dan od 10 do 16 sati. Konstantna tjelesna temperatura u goluba iznosi blizu 42°C, a njezinu stabilnost osigurava toplinsko izolacijski pokrov od perja. Temperatura prilikom inkubacije se kreće od 36,1 do 40,7°C, a razlika u zagrijavanju donje i gornje površine jajeta iznosi oko 5°C. Ovisno o godišnjem dobu i vanjskoj temperaturi, inkubacija traje 17 do 19 dana.
Ponekad se događa da golubica zbog svoje velike roditeljske strasti započne s inkubacijom odmah kad položi prvo jaje. U takvim okolnostima prvorođenac je u odnosu na drugoga 36 do 40 sati napredniji. S obzirom na brzi rast mladog goluba (prosječno 20 g dnevno) stariji ptić je mnogo jači, roditelji ga bolje hrane, a on često uzima dvostruki obrok na štetu mlađega koji ostaje slabašan i često ugiba u vrijeme nicanja perja. Kako bi se izbjegli takvi slučajevi potrebno je prvo jaje zamijeniti umjetnim, odmah čim je položeno. Ako se takva praksa nastavi u daljnjim leglima onda je potrebno zamijeniti golubicu.
Nijedna druga udomaćena vrsta peradi ne postiže dob potrošnje tako brzo kao golub. Prilikom valjenja teži 25 g, a za četiri tjedna spreman je za obradu. Takva iznimno visoka stopa rasta postiže se zbog hranidbe golubljim mlijekom od strane oba roditelja. Prvih 4 do 6 dana života oni hrane svoje potpuno slijepe i bespomoćne golupčiće golubljim (ingluvijalnim) mlijekom. Kad predaju hranu, roditelji nježno uzimaju poluotvoreni kljun mladunca i trzajima izbacuju (regurgitiraju) sadržaj svoje voljke izravno u grlo.
Od sedmog dana postupno se povećava udio omekšale zrnate hrane u mlijeku. Od 12. do 15. dana nakon valjenja mladih, ženka počinje ovulirati i polaže dva nova jaja. Mužjak nastavlja hraniti mlade dok se ženka priprema za osnivanje drugog legla. Baš u tom trenutku vidi se korist od postavljanja dvostrukih gnijezda koja će golubovima omogućiti da uspješno odrade svoju dvostruku zadaću, sve dok se mladunci iz prvog legla ne odbiju. Ovakvim postupkom postiže se dvostruko veća proizvodnja mladih golubova. Dok hrane svoje mlade rasplodne parove ne smijete uznemiravati više nego što je potrebno.
Ingluvijalno mlijeko
Probavni sustav golubova je ustrojen tako da njihove žlijezde koje se nalaze na području voljke (lat. Ingluvies) mogu stvarati tzv. golublje mlijeko s kojim oni hrane svoje mlade. Zanimljivo je da ovo svojstvo ne posjeduje samo ženka, nego i mužjak. Golublje ili ingluvijalno mlijeko je hranjiva kašasta tvar žućkastobijele boje, konzistencije tekućeg kiselog vrhnja. Laktogeni hormoni, osobito prolaktin, reguliraju rast i razvoj posebnih epitelnih stanica koje oblažu voljku, što dovodi do njihova ljuštenja i stvaranja mlijeka unutar voljke.
Prema kemijskim i fizikalnim svojstvima značajno se razlikuje od mlijeka sisavaca. Sastoji se prvenstveno od bjelančevina (13 do 19 %) i masti (7 do 13 %), i siromašno je ugljikohidratima. Sadrži 65 do 81 % vode, 1,6 % minerala i aktivnih sastojaka kao što su vitamin A i vitamini B kompleksa. Suha tvar, masnoća i bjelančevine u golubljem mlijeku ne mijenjaju se između prvog i trećeg dana nakon valjenja. Koncentracije metionina, lizina i tretinoina značajno se povećavaju tijekom prvog, drugog i trećeg dana.
Utvrđeno je da je sadržaj suhe tvari prvog dana 30 %, a 27. dana 73 %. Nedavno su australski istraživači analizirali ingluvijalno mlijeko, te izvijestili da su pronašli ne samo poznate aminokiseline i bjelančevine, nego i antioksidanse i nekoliko tvari koje potiču imunološki sustav. Daljnja znanstvena istraživanja sugeriraju da se određene masti za mlijeko proizvode u golubljoj jetri. Kako bi se podržala visoka razina proizvodnje ingluvijalnog mlijeka u voljki, potreban je čitav niz prilagođenih ponašanja tijekom roditeljstva, kao što je povećan unos hrane (hiperfagija), inkubiranje jaja i regurgitacijsko hranjenje mladunaca.
Ograničenja u proizvodnji mlijeka u voljki također su nesumnjivo postavila granicu za maksimalan broj mladih koji se mogu podići, tako da niti jedna golubica nikad ne ploži više od dva jaja. Prvo hranjenje izvaljenih mladunaca ingluvijalnim mlijekom uvijek obavlja ženka. Dok se formiranje ingluvijalnog mlijeka u voljki ženke smanjuje već nakon trećeg dana hranjenja, njegova proizvodnja u mužjaka nazaduje nakon trinaestog dana hranjenja. Kad se mladi odbiju i počinju konzumirati zrnatu hranu, voljka prestaje proizvoditi golublje mlijeko. U ptičjem svijetu jedino golubovi, zajedno s nekim vrstama plamenaca i pingvina, stvaraju takvo mlijeko za hranidbu mladih.
Stvaranje vlastitog matičnog jata
Nakon što se vaše jato ustali, može se uzgojiti vlastiti rasplodni fond za daljnji uzgoj. Tijekom travnja, svibnja i lipnja možda ćete biti više mladunaca nego što je potrebno za jednu obitelj ili za prodaju. Neke od njih može se ostaviti za pomlađivanje rasplodnog jata. Jedna od prednosti stvaranja vlastitog matičnog jata jest da se takvi golubovi bolje rasplođuju od onih koji su uneseni iz drugih uzgajališta.
Mladunci u dobi od 28 do 34 dana napuštaju gnijezdo ali ostaju u području gniježđenja tražeći hranu od svojih roditelja. Zatim pouzdano lete s njima posjećujući najbliža mjesta za hranjenje. Kljun se formira od 35. do 38. dana. Već u dobi od šest tjedana samostalno uzimaju hranu, a od 60. do 70. dana postižu masu odraslih ptica. Treba ih odvojiti od roditelja u zaseban prostor zajedno s drugim mladima da ne ometaju daljnje razmnožavanje. Općenito, mladi izvaljeni u siječnju i veljači ranije sazrijevaju i bolje se rasplođuju.
Komercijalni uzgoj
Kad govorimo o komercijalnom uzgoju gospodarskih pasmina golubova, onda svakako treba naglasiti da stjecanje i razvijanje dobrog uzgojnog fonda nije nimalo jednostavan posao i zapravo predstavlja najveći izazov za uzgajatelja. Jednostavan sustav bilježenja intervala polaganja jaja u svakom gnijezdu je bitan. Početni cilj je detektirati one ptice koje ne ispunjavaju standard. Takvi parovi imaju pojedinačna gnijezda ili ne uspijevaju položiti druga jaja do trenutka kad su njihovi mladunci spremni za tržište.
Dobar uzgojni par mora biti plodan i treba proizvesti 12 do 14 mladih godišnje. Usto treba posjedovati visok stupanj otpornosti na bolesti. Međutim, nije moguće stvoriti dobro rasplodno jato kad se životinje drže u lošim uvjetima. Dvadeset do trideset rasplodnih parova je optimalan broj u jednom golubinjaku. Volijera može biti veličine i oblika kao i golubinjak. Dobro organizirana uzgajališta rijetko se susreću sa zaraznim bolestima jer njihov zdravstveni status i uzgojni potencijal već su testirani tijekom nekoliko generacija. Većina problema pojavljuje se kad su u pitanju slabije i starije životinje koje se ne mogu nositi s naporom potrebnim za kontinuirano uzgajanje. Općenito, izlučivanje je najbolja opcija za takve ptice, a liječenje se ne preferira.
Golubovi koji se intenzino uzgajaju prkose zakonima prirode jer se rasplođuju tijekom cijele godine. U divljini takva aktivnost prestaje u vrijeme mitarenja i za hladnih zimskih mjeseci, pogotovo kad je dnevna svjetlost vrlo kratka. Ekonomski se očekuje da se golubovi razmnožavaju tijekom mitarenja i usred zime, iako im je to izuzetno stresno i opterećujuće. Kao posljedica toga može se dogoditi pad proizvodnje i povećana učestalost bolesti u jesen i zimu, jer baš tada im je potreban odmor za regeneraciju organizma.
Gospodarske pasmine golubova koje se industrijski uzgajaju za proizvodnju mesa ograničene su na manje golubinjake, što prisiljava rasplodne parove da se neprestano razmnožavaju i povećavaju brzinu rasta, tako da su mladunci spremni za odbijanje u dobi od 24 do 30 dana. Od dvadesetak jaja koja ženka položi tijekom godine, neoplođenih je od 5 do 12 %, ali je taj udio ponekad mnogo veći. Uzgojni ciklus u intenzivnom industrijskom razmnožavanju traje 15 mjeseci.
Kupanje
Golubovi su jako skloni kupanju, stoga treba u nastambu postaviti veliku plitku posudu, zaobljenih rubova. Pocinčana posuda veličine dva četvorna metra i dubine 12 cm poslužit će toj svrsi. Ispraznite ju odmah nakon kupanja, tako da se prljava voda neće koristiti za piće. Kupanje je još jedan važan aspekt skrbi o golubovima. Ne brinite ako se vaši golubovi često kupaju, a kupat će se gotovo svaki dan, posebno u toplo doba godine. Posuda za kupanje treba biti smještena na dovoljnoj udaljenosti od gnijezda i hranilice, najbolje izvan golubinjaka u nastavnoj volijeri. Voda treba biti uvijek čista jer golubovi piju iz posude dok se kupaju. Temperatura vode nije važna, ali se ne smije koristiti pretjerano vruća ili hladna voda. U hladno doba godine treba im omogućiti kupanje jednom tjedno.
Izvor: Gospodarski kalendar
