Nakon što sam oranicu pred četiri godine zasijao travno-djetelinskim smjesama na istoj se pojavio korov zvan „konjski šćal» koji sve više prevladava zasijane smjese. Navedenu oranicu ovog sam proljeća izorao nakon čega se naprijed navedeni korov ponovo pojavljuje, a moram napomenuti da je ista prilično izložena jelenskoj divljači te smatram kako je do zakorovljenosti došlo iz razloga što je divljač učestalo pasla zasijane TDS uslijed čega se korov raširio po čitavoj oranici. Kojim zaštitnim sredstvom tretirati oranicu i nakon kojeg vremena zasijati istu i čime, pošto je izložena divljači, a oranicu nisam u mogućnosti ograditi.
Konjski šćal, konjšćak, šćavljak, šlavljak ili kiselice veoma su česte trajnice u djetelinsko travnim smjesama. Najčešće su prisutne kovrčava kiselica (Rumex crispus) i tupolisna kiselica (Rumex obtusifolius). Djelotvornih i registriranih selektivnih herbicida u uspostavljenom usjevu djetelinsko travnih smjesa nema. Budući ste preorali usjev i korov je ponovno zauzeo površinu, uspješno ga možete suzbiti jednim od pripravaka na osnovi glifosata (Herkules 480, Glyphogan 480 SL, Clinic, Cidokor, Dominator i dr.) Svi su veoma učinkoviti i potpuno će suzbiti zelene dijelove nad i pod površinom tla. Prskati treba u vrijeme kad većina biljaka potjera cvijetnu metlicu (lipanj). Međutim, nećete spriječiti nicanje novih biljaka iz sjemena koje se nalazi u tlu, a koje sa svakom obradom tla budite iz stanja mirovanja. Ipak, važno je da se riješite nadzemne i podzemne biljne mase, jer se ove korovne vrste osim sjemenom šire vegetativnim podzemnim organima. Inače, korov se najviše širi stajskim gnojem, jer su sjemenke u stanju neoštećene proći kroz probavni trakt životinje. Sjeme ne gubi vitalnost ni tijekom sazrijevanja (fermentacije) stajnjaka. U kulturi koju kanite posijati nakon što korov suzbijete jednim od preporučenih pripravaka, novoiznikle biljke treba suzbiti djelotvornim selektivnim herbicidom u dotičnoj kulturi. Budući nam nije poznato što kanite sijati, ne možemo dati konkretnu preporuku.

dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ

Prethodni članakGeometrijska dioba
Sljedeći članakAgencija odobrila 94,5 milijuna kuna za 831 projekt malih poljoprivrednika
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.