Zašto mi propada češnjak? Trenutačno je žut i suši se, a propisno je skladišten. Ničim nije tretiran niti u proizvodnji, niti u skladištenju.
ODGOVOR
Češnjak ne podnosi sam sebe niti bilo koju vrstu iz porodice ljiljana (Liliaceae) kao prethodnu kulturu (npr. luk, poriluk). Poželjno je da na isto mjesto dođe tek nakon 5 godina. Ovo je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera protiv lukove stabljikine nematode (Ditylenchus) i bijele truleži (Sclerotium) koje mogu pričiniti vrlo velike štete usjevu. Uzročnici biljnih bolesti predstavljaju u proizvodnji češnjaka poseban problem. Prvenstveno jer u nas nema selekcioniranih sorata češnjaka, pa se za reprodukciju umnažaju domaći eko-tipovi. Posebno su za usjeve češnjaka opasni gljivični rodovi: Botrytis, Fusarium, Peronospora, Puccinia i Sclerotium.
Pripremu češnjeva treba organizirati neposredno pred sadnju. Na mjestu odvajanja može doći do infekcije ako izdvojeni češnjevi duže stoje u skladištu. Prije sadnje potrebna je preventivna zaštita od zemljišnih štetnika i zemljišnih uzročnika bolesti glavica češnjaka (npr. Sclerotium, Fusarium). U područjima gdje se redovito uzgajaju crveni i bijeli luk gotovo se svake godine pojavljuju bolesti iz skupina plamenjača (Peronospora), hrđa (Puccinia), pjegavosti (Alternaria) i plijesni ili truleži (Sclerotium, Botrytis). Stoga kod planiranja proljetnih mjera zaštite od uzročnika bolesti lišća češnjaka treba birati fungicide koji su istovremeno učinkoviti na obje bolesti (Peronospora, Puccinia) (npr. Ortiva, Neoram).
Prilikom određivanja stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja bolesti lišća češnjaka koristimo se podatcima mjernih uređaja koji prate količinu i raspored oborina, temperature i relativnu vlažnost zraka te zadržavanje vlage na nadzemnim biljnim organima. Zemljišne bolesti češnjaka: Bijela trulež (Sclerotium cepivorum) je najopasnija bolest korijena lukovičastog povrća, a najčešće napada češnjak. Infekcija potječe iz zemljišta, a pritom su napadnuti korijen i glavice češnjaka. Prvi znak na nadzemnim organima je žućenje lišća. Ubrzo od vrha prema dolje lišće počinje odumirati, pa postaje smeđe i suho. Na podzemnim je organima vidljiv razvoj bijele prevlake (micelij) na korijenu i bazalnom dijelu češnjeva u kontaktu sa zemljištem.
Suha trulež (Fusarium spp.) je druga značajna zemljišna bolest češnjaka. Ona na korijenu i na donjem dijelu češnjeva uzrokuje trulež ili plijesan. Zbog globalnih klimatskih promjena, uz sve značajnije zagrijavanje zemljišta, bilježimo značajan porast šteta od ove bolesti češnjaka. Na lišću također nastaju netipične promjene: venuće, žućenje i sušenje. Trulež češnjaka se nastavlja u skladištu. Uzročnici zemljišnih bolesti češnjaka održavaju se u tlu nekoliko godina (hlamidospore, sklerociji). Folijarnim tretiranjem nadzemnih organa (npr. protiv hrđe, plamenjače, pjegavosti, plijesni) ne postiže se djelotvorna zaštita od uzročnika bijele i suhe truleži korijena i prizemnog dijela glavice.
Poštivanje plodoreda (uzgoj češnjaka na istoj površini tek nakon četiri godine), uzgoj otpornijih lokalnih sorata, te čuvanje i skladištenje sadnog materijala u optimalnim uvjetima svakako su korisne preventivne mjere. U našoj zemlji nema dopuštenih fungicida za tretiranje sadnog materijala češnjaka. Moguće je prije sadnje češnjaka obaviti tretiranje sadnog materijala ili zemljišta uz unošenje mikro-bioloških pripravaka na parcelama gdje se očekuju štete od zemljišnih bolesti (Bacillus, Trichoderma) (npr.Ekstrasol, BioLife, Trianum i slično).
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla u usjevima češnjaka su najčešće zabilježeni gubici od zemljišnih nametnika. To su žičnjaci (Elateridae), grčica hrušta (Melolontinae) i stabljikina nematoda (Ditylenchus) te češnjakova muha (Helomyza lurida). Preventivno se prije sadnje protiv zemljišnih štetnika može primijeniti granulirani insekticid. Zaraženo sjeme i lučice su jedan od važnijih načina širenja nematode stabljike luka i češnjaka. Zato je obavezno sjemenske usjeve zdravstveno pregledavati na njihovu moguću pojavu. Jedino plodored i otporni klonovi češnjaka smanjuju populaciju nematoda u zemljištu.
Češnjakova muha (Helomyza lurida) se suzbija na isti način kao i lukova muha, samo tretiranja moraju biti obavljena ranije. U našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje češnjakove muhe. Ipak, mogu se uspješno koristiti neki pripravci registrirani za kontrolu drugih nametnika u češnjaku. Neki dozvoljeni insektici: Force 1.5 G (zemljišni štetnici),NeemAzal-T/S (tripsi, mineri, lukova muha, gusjenice), Laser KS (tripsi, lukov moljac, sovice), Decis, Rotor Super (duhanov trips, lukova zlatica, sovice), Cythrin Max (uši, tripsi, sovice, lukov i štitasti moljac). Neki fungicidi: Difkor EC, Score (hrđa i koncentrična pjegavost), Ortiva SC, Quadris (plamenjača, hrđa), Signum DF (hrđa, bijela trulež, siva plijesan), Neoram WG (plamenjača, siva plijesan), Luna Experience (hrđa, purpurna pjegavost).
