Uz moju njivu prolazi put koji nitko ne održava i s vremenom se pretvorio u šikaru. Seljani sada provoze po mojoj njivi umjesto po tom putu i nanose mi štetu, jer su svojim traktorima napravili put po mojoj njivi. Već sam nekoliko puta kontaktirao načelnika općine, bio je na licu mjesta i obećao da će urediti taj put, ali to do danas nije učinio. Tko je dužan očistiti put i osposobiti ga za upotrebu?
Ako se radi o javnom putu, tada ga je dužna uređivati općina, a vi možete od osoba koje prolaze po Vašoj njivi tražiti naknadu štete. Također možete izorati taj prolaz preko vaše njive (8 m x 300 m) kako ga se ne bi moglo koristiti za provoz ili staviti zapreku na među preko koje se neće moći prolaziti traktorima. Također možete na taj prostor zasijati ili zasaditi kulture koje onemogućavaju provoz. Kada susjedi neće moći tuda prolaziti možda će i oni izvršiti pritisak na načelnika da se uredi javni put koji mogu svi koristiti.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakZa sufinanciranje premija osiguranja usjeva, životinja i biljaka dostupno 400 milijuna kuna – rok za zahtjeve 31. siječnja
Sljedeći članakNova prilika za promociju hrvatskih poljoprivrednih proizvoda- za programe informiranja i promocije potpora do 80%
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.