Poslije smrti bake, djeda i tate u istoj godini, ostala mi je briga o stricu i imanju. Plaćam uredno sve režije i čovjeka koji mi kosi jer ja živim u drugom gradu. Nakon smrti strica uzela sam odvjetnika da riješim vlasništvo, jer su u katastru upisana uz mene i djeca djedove braće. Budući je djed uživao zemlju 85 godina idemo na dosjelost. Djed je svu braću isplatio, oni su mu potpisali izjavu uz svjedoke, dok jedna sestra nije htjela dio, nego je kod bilježnika svoj dio ostavila mom ocu, svom nećaku, uz potpis svoje djece kao svjedoka. Danas, dvoje ljudi to poriče i traže dio, naravno očekuju da ja platim sud, parcelaciju i sve ostalo. Zanima me da li su ti dokumenti dokaz da sam pošteni posjednik?
Ako su dokumenti kojima je preneseno vlasništvo nekretnina sastavljeni u skladu s propisima, tada su oni dokaz vlasništva, a posjed dokazujete korištenjem nekretnina. Osoba može biti vlasnik neke nekretnine, a da uopće nije u posjedu te nekretnine. Posjed se osim dokumentima o vlasništvu uglavnom dokazuje saslušanjem svjedoka koji će potvrditi da je određenu nekretninu posjedovao vaš djed, a sada je posjedujete vi (obrađujete, kosite, ubirete plodove i sl.), očevidom na licu mjesta i dr. U vašem pismu ima premalo podataka da bih vam mogla dati precizan odgovor. Odvjetnik koji vas zastupa u tom postupku dužan vam je odgovoriti na sva pitanja koja vas interesiraju i objasniti vam postupak koji vodi, posljedice postupka, predvidive troškove koji vas čekaju tokom vođenja tog postupka, a trebate mu predati imena i adrese svjedoka ako će ih sud saslušavati, upoznati ga s podacima koje svjedoci znaju o posjedu i slično.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakNovi molekularni laboratorij na Veterinarskom fakultetu
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 432
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.