Posjedujem oranicu u nizini u Međimurju na kojoj se konstantno više od 10 godina sije naizmjenično kukuruz, pšenica i ječam. Svake godine prije sjetve koristi se isključivo samo mineralno gnojivo, tijekom rasta i razvoja usjev se 2-3 puta tretira zaštitnim sredstvima protiv bolesti i štetnika. Prošle godine u 11. mjesecu posijana je rotkva daikon. Ove godine želim ostaviti oranicu da se odmori. Na jesen bih na polovicu oranice posadila voćnjak, a druga polovica bi ostala da se i dalje odmara ili bi u proljeće iduće godine posijala kukuruz. Koji usjev/usjeve bi trebalo posijati ako se oranica ne bi obrađivala sljedeće 2 godine, a koje ako bi nakon zaoravanja rotkve na jesen sadila voćke? Važno je da navedeni usjev ili usjevi ne dozvole da se tlo isušuje, da se na jednom dijelu oranice koja ima blagi nagib ne ispiru hranjive tvari i da usjev ne treba prskati protiv korova, odnosno da, ako je moguće, ti usjevi suzbiju eventualne korove, posebno ambroziju.
ODGOVOR
Daikon ili japanska duga bijela rotkva (lat. Raphanus sativus var. longipinnatus), navodi se kao sinonim za Raphanus raphanistrum subsp. sativus (L.) Domin, japanski naziv rotkvice iz jugoistočne Azije. Postoje brojni kultivari ove biljne vrste, a uzgaja se diljem svijeta. Zbog dobro razvijenog glavnog korijena, koji se u idealnim uvjetima može razviti do dubine tla od 50 cm, često se uzgaja na oranicama s nepropusnim slojem tla (taban pluga ili tanjurače). Daikon rotkva štiti tlo od erozija, poboljšava upravljanje vodom, rahli tlo i pomoć je kod suzbijanja nekih nematoda.
Navedene kulture koje su se prethodnih godina uzgajale na obradivoj površini pripadaju istoj porodici trava (Poaceae ili Gramineae) te ako će se nastaviti s proizvodnjom ratarskih kultura trebalo bi uvrstiti i kulture iz drugih porodica zbog smanjenja rizika pojave biljnih štetočinja i uporabe sredstava za zaštitu bilja. U slučaju sadnje voćnih vrsta potrebno je prije sadnje napraviti analizu tla kako bi se utvrdila opskrbljenost tla hranivima, sadržaj humusa itd., i prema dobivenim rezultatima analize tla obaviti potrebnu gnojidbu, ili ako postoji potrebe neku od radnji popravaka tla (npr. kalcizacija).
Ako se obradiva površina ne bi obrađivala u određenom razdoblju u cilju smanjenja ispiranja hraniva i erozije tla dobro bi bilo posijati smjesu biljnih vrsta te da je u smjesi zastupljena neka od leguminoznih vrsta. Veća pokrivenost tla uzgojenog pokrovnog usjeva smanjuje pojavu korovskih vrsta. U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L. (NN 72/07.) koje su se obvezni pridržavati svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta. Ambrozija se može suzbijati mehanički (kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom višekratnom košnjom) i agrotehničkim mjerama njege poljoprivrednih kultura (pravilni plodored, obrada tla, pravovremena sjetva i gnojidba itd.). Neka istraživanja navode da sjetva facelije (Phacelia tanacetifolia Benth.) dovodi do smanjenja populacije ambrozije.
