Zastarjele prakse u uzgoju stolnog grožđa, nedostatak suvremenih obrazovnih materijala i sve izraženiji klimatski pritisci zajednički su izazovi proizvođača, studenata i obrazovnih institucija u Hrvatskoj i Mađarskoj. Upravo na te potrebe odgovara projekt EDUVitis – Innovating cross-border education in table grape cultivation for climate-adaptive citiculture, predstavljen krajem svibnja na početnoj konferenciji u Fakultetskoj vijećnici FAZOS‑a.
Projekt se provodi u okviru Programa Interreg VI‑A Mađarska–Hrvatska i traje od 1. veljače 2026. do 31. siječnja 2028. Ukupna vrijednost iznosi 273.203,94 EUR, od čega je 218.563,14 EUR sufinancirano sredstvima Europske unije. Nositelj je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, a partneri Centar za poduzetništvo Osijek i Sveučilište u Pečuhu. Na konferenciji su predstavljene aktivnosti i očekivani rezultati usmjereni na razvoj suvremenih, dostupnih i praktično primjenjivih znanja u održivom uzgoju stolnih sorata vinove loze, posebno u kontekstu klimatskih promjena i potrebe modernizacije proizvodnih praksi.
Fokus na ciljeve i klimatske izazove
Na početku konferencije voditelj projekta prof. dr. sc. Mato Drenjančević otvorio je raspravu o ciljevima EDUVitisa te naglasio da će se aktivnosti usmjeriti na jačanje proizvodnje stolnog grožđa i razvoj znanja potrebnih za njegov održiv uzgoj. Istaknuo je i tržišni potencijal te proizvodnje: Kroz projekt imamo nekoliko ciljeva. Prije svega želimo snažnije promovirati stolno grožđe, jer u izmijenjenim klimatskim uvjetima upravo ta proizvodnja može biti zanimljiva alternativa, osobito malim obiteljskim proizvođačima. U svjetlu problematičnog otkupa grožđa, posebno u najavi za ovu godinu, stolno grožđe se pokazuje kao atraktivna opcija. Cijena je vrlo dobra, a finalni proizvod lako pronalazi svoje mjesto na tržištu.
Govoreći o trenutačnom stanju,Drenjančević je upozorio kako je proizvodnja stolnog grožđa u Hrvatskoj gotovo nestala.
Po tom pitanju stojimo vrlo slabo. Imali smo jednog ozbiljnijeg proizvođača u zadarskom zaleđu koji je odustao, vinogradi se krče i ozbiljnog proizvođača više nemamo. Slična je situacija i u Mađarskoj. U Slavoniji i Podunavlju postoji tek manji broj proizvođača s površinama od pola hektara do hektar i pol, najčešće sortama koje vidimo na tržnicama.
Istaknuo je kako tržište danas vrlo jasno pokazuje smjer te da je potražnja snažno usmjerena na besjemene sorte. Zato su upravo takvi genotipovi uključeni u naš pokus. Na pokušalištu u Mandićevcu imamo 30 različitih genotipova, dok Sveučilište u Pečuhu raspolaže jednom od najvećih kolekcija vinove loze na svijetu – s više od tisuću genotipova. Mi u Mandićevcu čuvamo 340.
Potrebne su tolerantnije sorte za sigurniju i stabilniju proizvodnju
Govoreći o sortimentu, Drenjančevićje podsjetio kako se u Slavoniji i hrvatskom Podunavlju još uvijek uzgajaju tradicionalne sorte poput Muškata Hamburga i Kardinala, uz poneke novije talijanske genotipove. No sve su one osjetljive na niske zimske temperature, a posljednji ozbiljan mraz 2012., kada je temperatura padala do –25 °C, pokazao je koliko su takve sorte ranjive. Zato projekt stavlja naglasak na moderne genotipove tolerantne na gljivične bolesti i niske zimske temperature.
Taj limitirajući faktor je desetljećima ograničavao ozbiljniji uzgoj stolnog grožđa u prekograničnom području, a s novim genotipovima napokon se riješio. Dio tih genotipova razvijen je na Sveučilištu u Pečuhu, dok ostali dolaze iz Kanade, SAD‑a, Rusije, Ukrajine, Mađarske i Moldavije. Njihova tolerantnost otvara prostor za stabilniju i sigurniju proizvodnju u našem klimatskom pojasu, dodao je voditelj projekta EduVitis.
Voda kao presudni čimbenik uzgoja
Posebno je naglasio važnost vode kao ključnog ograničavajućeg resursa.
Potencijala ima, osobito u svjetlu klimatskih promjena. No uzgoj stolnih sorata usko je vezan uz raspoloživu vodu. Bez kvalitetnog sustava navodnjavanja ozbiljniji uzgoj nije moguć. Zato na pokušalištu u Mandićevcu imamo dva bloka – jedan ćemo navodnjavati, drugi ne – kako bismo proizvođačima i studentima mogli pokazati koliko pravovremeno navodnjavanje utječe na količinu, ali i na kvalitetu grožđa. A kvaliteta je kod stolnog grožđa ključna. To je proizvod koji kupujemo očima. Ako nas ne privuče izgledom, sigurno ga nećemo odabrati, istaknuo je Drenjančević.
Naglasio je i edukacijsku komponentu projekta koja je jednako važna. Naime, uz evaluaciju sorata, bit će izrađen program cjeloživotnog učenja o uzgoju stolnog grožđa, dostupan studentima i proizvođačima, implementiran na oba sveučilišta. Završni rezultat bit će sveučilišni udžbenik o stolnom grožđu – prva takva publikacija u Hrvatskoj.
U nastavku je još objasnio razliku između stolnih i vinskih sorata, naglasivši da je stolno grožđe namijenjeno svježoj konzumaciji, bujnije je, traži drugačije uzgojne oblike i veće razmake te mora imati rastresite grozdove i krupne bobice. Stoga će se, kaže Drenjančević, paralelno istražiti i zdravstveni aspekt. Svi će se genotipovi evaluirati kao funkcionalna hrana, s obzirom na bogatstvo nutrijenata i potencijalno pozitivan učinak na zdravlje.
Iz laboratorija u vinograd
Uz znanstveni pogled na izazove i potencijale proizvodnje stolnog grožđa, konferencija je donijela i iskustva iz prakse. Svoja zapažanja iznio je Mladen Alpeza iz Vinarije Vina Erdut, jedne od rijetkih vinarija u regiji s vlastitim nasadima stolnih sorata.
Glavni tehnolog tvrtke Erdutski vinogradi d.o.o. istaknuo je kako je trenutačno tri hektara pod stolnim grožđem te kako izravno iz te proizvodnje vide koliko je riječ o kulturi koja traži jasne ciljeve, dobro postavljene uvjete i precizno planiranje.
Naši znanstvenici trebaju dati odgovore koji su to genotipovi najprikladniji za naše uvjete i kako odgovoriti na ogromne prinose koje postižu Talijani i Španjolci. Njihovi prinosi idu na 20, 30, pa i 40 tona po hektaru. Mi s njima ne možemo konkurirati u količinama, ali možemo u kvaliteti i u tome da uredimo tržište, odredimo koje su to količine realne za hrvatske potrebe i koje sorte imaju perspektivu.
Alpeza je nastavio s ključnim preduvjetima proizvodnje, naglasivši da se bez kvalitetnog sustava navodnjavanja ne može očekivati ni rentabilna proizvodnja.
Druga važna stvar je odgovor na klimatske promjene. Prošle godine smo značajno trpjeli posljedice suše, dok u drugim vinskim krajevima u okruženju toga nije bilo. Ovo je tradicionalan posao koji se teško mijenja, ali kad je riječ o stolnom grožđu, tu već imamo iskustva i vidimo da je proizvodnja interesantna, dodao je.
Kako bi približio specifičnosti ove proizvodnje, objasnio je i razliku između stolnih i vinskih sorata.
Kod stolnih sorti prodaje izgled. Kod vinskih gledamo odnos šećera i kiselina, zdravo grožđe ide u preradu i drobi se. Kod stolnog grožđa, ako otkinete jednu ili dvije bobice, tržišna vrijednost pada zbog izgleda. Ambalaža igra veliku ulogu, morate preslagivati, pakirati i paziti na transport. To je proizvod koji traži puno radne snage.
Govoreći o dinamici berbe i tržišta, istaknuo je važnost brzine: Beremo oko 25 tona. To nisu velike količine, ali proizvodnja je isplativa ako ste brzi. Makedonsko grožđe dolazi početkom srpnja, oni su vegetacijski oko petnaest dana ispred nas, ali mi im se sada približavamo. Ono što je važno – imamo prvi Kardinal. To je vrlo bitno jer se cijena mijenja svaki dan. Nakon njega dolazi Muškat Hamburg, oko 15. kolovoza. Sve se pomaknulo.
Alpeza se dotaknuo i tržišnih odnosa, naglasivši potrebu za udruživanjem: Trgovci koji kupuju grožđe moraju zaraditi dvostruko od onoga što plate. To je otprilike omjer. Cijena pada iz dana u dan. Imamo šansu na razini udruživanja, ne u konkurenciji s Talijanima ili Španjolcima, nego u plasiranju na more, smatra glavni tehnolog vinarije Vina Erdut.
Uz tržišne odnose, Alpeza je kratko otvorio i sliku sezone u vinogradu, dajući osjećaj kako se godina razvija na terenu. Rekao je da je vegetacija ove godine krenula neuobičajeno brzo: oborina je bilo dovoljno, trsovi su zeleni i bujni, a cvatnja je već u svim sortama, gotovo zbijena u jedan kratki val. Prošle sezone sve se razvlačilo tjednima, a sada je, kako kaže, sve „zgurano“ u nekoliko dana nakon naglog prelaska iz hladnog u ljetno razdoblje. Loza zasad dobro podnosi uvjete zahvaljujući dubokom korijenu i akumuliranoj vlazi, no duža suša ipak bi mogla ostaviti trag. Uz perspektive znanosti i proizvođača, na konferenciji je istaknut i širi značaj prekogranične suradnje. Generalni konzul Mađarske u Osijeku Janoš Magdo naglasio je važnost Interreg programai ulaganja koja donose konkretne koristi zajednicama u pograničnom području. Stoga je izrazio zadovoljstvo provedbom projekta EDUVitis upravo u Osijeku, istaknuvši kako je riječ o ulaganju koje jača lokalne kapacitete s obje strane granice.
Naslovna foto: Shutterstock
