Premda je na jabukama opisano oko 240 različitih vrsta štetnika, od kojih su najčešći kukci (70 %), svake godine se redovito u kritičnim populacijama javljaju tri skupine stalnih ili permanentnih vrsta: (1) različite uši (npr. Aphis, Dysaphis, Eriosoma, Quadraspidiotus), (2) različite fitofagne grinje (npr. Panpnychus, Tetranichus, Aculus) i (3) različiti uzročnici “crvljivosti plodova” (npr. Cydia, Archips, Adoxophies, Pandemis, Ostrinia, Noctiudae)!

Broj usmjerenih tretiranja koje poduzimamo u suvremenim nasadima jabuka protiv nabrojanih štetnika je dvostruko manji od uzročnika bolesti, a gotovo 65 % aplikacija je usmjereno radi suzbijanja različitih vrsta koje prepoznajemo kao “crvljivosti plodova”. Zbog povlačenja i zabrane na tržištu EU nekih sistemičnih djelatnih tvari (npr. spirotetramat, sulfoksaflor), te ograničenja broja aplikacije 1x tijekom sezone (pirimikarb) i smanjenja tolerance (MRL) (npr. za acetamiprid s 0,4 na 0,07 mg/kg) u narednim sezonama očekujemo porast populacije i štetnost različitih uši (Aphis, Dysaphis, Eriosoma, Quadraspidiotus)(npr. vidi Sliku 1). U Tablici 1. su navedena biotehnička, biološka i botanička (biljna) sredstva za zaštitu bilja koja preporučujemo kao zamjenu radi smanjenje primjene kemijskih pripravaka pri uzgoju jabuke.

Jabučni savijač

Najvažniji tehnološki štetnik, uzročnik “crvljivosti plodova” jabuka, protiv kojeg svake godine provodimo najveći broj usmjerenog suzbijanja (najčešće 6-7 x) je jabučni savijač (Cydia pomonella). U mikro-pokusu je dana 08.4. 2025. postavljena biotehnička metoda zbunjivanja (konfuzija) protiv jabučnog savijača postavljanjem 500 komada RAK 3 dispenzora/ha (vidi Sliku 1). Zadnjih sezona, bez metode zbunjivanja (konfuzije), gotovo 60 % svih usmjerenih mjera primjene insekticida u nasadima jabuka otpada na suzbijanje jabučnog savijača.

Radi određivanja potrebe i optimalnih rokova suzbijanja jabučnog i drugih savijača pratimo dinamiku leptira pomoću feromonskih lovki. Na taj smo način značajno smanjili primjenu insekticida tijekom 2025. protiv različitih uzročnika “crvljivosti” plodova (npr. Archips, Pandemis, Adoxophies, Ostrinia, Noctuidae): usmjereno su primijenjeni insekticidi Delegate WG (06.6.), Mospilan SG (20.6.) i Affirm WG (19.7. i 09.8.)(vidi Histogram 1.). Barem u tri navrata je u mikro-pokusu zbog metode konfuzije “izbjegnuta” folijarna primjena insekticida (početkom i krajem srpnja, krajem kolovoza).

Pored jabučnog savijača plodove jabuke mogu oštetiti i neželjene gusjenice (ličinke) drugih leptira: npr. breskvin savijač (Cydia molesta), nekoliko vrsta savijača kožice ploda (npr. Archips, Adoxophies, Pandemis), kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis), lisne sovice (Noctuidae) pa je potrebno pratiti i populaciju navedenih vrsta, naročito ako su ranijih sezona uočene štete od njihovih gusjenica. U središnjem i zapadnom dijelu Međimurja dominantna vrste su Archips i Pandemis savijači kožice ploda. Također, lokalno se javlja populacija moljca kružnih mina (Leucoptera malifolijella) (vidi Histogram 1.). Pored leta i brojnosti leptira za određivanje stvarne potrebe suzbijanja jabučnog savijača pratimo i temperaturne pragove potrebne za kopulaciju, odlaganje i razvoj jaja. Prvi kritični ulov leptira jabučnog savijača zabilježen je u zadnjoj dekadi mjeseca svibnja 2025.

Oštećeni plodovi ličinkama jabučnog savijača zabilježeni su na netretiranim stablima jabuke tek sredinom mjeseca lipnja (10.6.-25.6. 2025.) (sorta Bjeličnik). Kao i ranijih sezona, stvarnu opasnost od razvoja ličinki jabučnog savijača zbog većeg broja prohladnih svibanjskih noći, bilježimo tek od početka lipnja. Kritično razdoblje od početka lipnja gotovo bez prekida traje sve do kraja mjeseca kolovoza (90 dana).

U poljskom mikro-pokusu usmjereno suzbijanje drugih uzročnika “crvljivosti plodova – savijača kožice plodova” (Archips, Pandemis, Adoxophies) i moljca kružnih mina (Leucoptera) je započelo krajem prvog tjedna lipnja (06.6.) (Delegate WG), te je do kolovoza (09.8.) provedeno ukupno četiri usmjerenih aplikacija (vidi Histogram 1.).

U prvoj aplikaciji usmjerenog tretiranja nasada jabuka protiv različitih vrsta savijača kožice plodova (Archips, Adoxophies, Pandemis) početkom mjeseca lipnja 2025. primijenjen je spinetoram (Delegate WG) (06.6.) (uz istovremeno odličan postrani učinak na breskvina savijača i moljca kružnih mina). Zbog postranog učinka na jabučnu zelenu uš (Aphis pomi) početkom druge dekade lipnja 2025. primijenjen je acetamiprid (Mospilan SG)(20.6.)! Tijekom srpnja i kolovoza je korišten ememektin-benzoat (Affirm WG)(19.7. i 09.8.) – prvenstveno radi suzbijanja gusjenica druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis). Djelatne tvari acetamiprid i emamektin-benzoat djelotvorne su na savijače kožice ploda i na moljca okruglih mina (Leucoptera malifoliella) (vidi Histogram 1.).

Zdravstvenim pregledima plodova jabuka u pokusnom nasadu tijekom i krajem lipnja, zatim u mjesecu srpnju, kolovozu i tijekom berbe plodova sredinom i krajem rujna 2025. nisu uočene štete od uzročnika “crvljivosti plodova”.

Najjači stupanj “crvljivosti plodova” jabuke od prve ili prezimljujuće populacije očitan u zadnjoj dekadi lipnja (20.6.-25.6.) 2025. u središnjem dijelu Međimurja, u manjem mješovitom voćnjaku uz okućnice gdje dominiraju visoke stablašice (uzgoj jabuka i krušaka bez primjena kemijskih mjera zaštite). Na ranim je sortama jabuke (npr. Bjeličnik) od jabučnog savijača bilo zaraženo >65 % plodova. Naknadno s oborinama na “crvljivim plodovima” bilježimo razvoj smeđe truleži plodova (Monilinia sp.)(zabilježeno već dana 20.6. 2025.)

Prema iskustvima iz ranijih sezona, značajno bolju djelotvornost na prezimljujuću populaciju kalifornijske štitaste uši (Quadraspidiotus) očekujemo kada mineralnom ili parafinskom ulju (u pripravku Modro ulje EC) dodajemo pojačanu dozu OP-insekticida (npr. d.t. piriproksifen)! Pregledom plodova jabuke tijekom berbe u mjesecu rujnu nisu uočene štete od kalifornijske štitaste uši na plodovima!

Histogram 1. Dinamika leta odraslih oblika savijača kožice ploda (Archips, Pandemis, Adoxophies) i moljca kružnih mina (Leucoptera) u zapadnom dijelu Međimurja (voćnjak bez mreže protiv tuče) tijekom 2025. sezone (žutim strelicama označeni provedeni rokovi suzbijanja uz biotehničku metodu konfuzije RAK 3)

Krvava uš jabuke

U 2024. godini u pokusnom nasadu jabuka nije zabilježeno prekomjerno množenje periodičkog fiziološkog štetnika jabuke – krvave uši (Eriosoma lanigerum), ali isto smo zbog vrlo visokih temperatura zraka registrirali sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja 2025. Zbog suzbijanja drugih vrsta uši, posebice pepeljaste (Dysaphis), već prije cvatnje je primijenjen insekticid pirimikarb (Pirimor WG) (12.4.). Nakon cvatnje je korišten acetamiprid (Mospilan SP)(03.5.).

Nagli porast temperatura zraka i relativne vlažnosti (sparina) tijekom lipnja, ponovno su u nekim nasadima jabuka pogodovali ljetnom brojčanom rastu kolonija jabučne zelene i pepeljaste uši (Aphis pomi, Dysaphis sp.), te jabučne krvave uši (Eriosoma lanigerum). Stoga je krajem lipnja u pokusnom nasadu ponovno primijenjen acetamiprid (Mospilan SG) (20.6.), a izvanredno je dana 29.6. 2025. korišten spirotetramat (Movento SC) (2 lit./ha, uz dodatak sredstva za poboljšanje kvašenja “Inex” i utrošak 800 litara škropiva/ha) radi dodatnog suzbijanja jabučne krvave uši (Eriosoma).

Fitofagne grinje

Dominantna fitofagna grinja u međimurskim nasadima jabuka je crveni voćni pauk (Panonychus ulmi), a lokalno se još pojavljuju hrđasta grinja jabuke (Aculus schlechtendali) (mladi nasadi, rasadnici), te pojedinih sezona krajem vegetacije koprivina grinja (Tetranychus urticae) (kolovoz). Prema iskustvima iz ranijih sezona protiv prezimljujuće (prve) generacije treba u kraćim razmacima (12-20 dana) poduzeti dvije usmjerene aplikacije akaricida (najčešće u prvoj polovici ili sredinom svibnja).

Zbog većeg dijela prohladnih svibanjskih noći u poljskom mikro-pokusu 2025. fitofagne su grinje usmjereno suzbijane dva puta u mjesecu lipnju: korišteni su ciflumetofen(Nealta SC u količini 1,0 lit./ha) (06.6.). Početkom zadnje dekade lipnja na većini stabla sorte Idared primijećeni su simptomi napada hrđaste grinje na vršnom lišću (Aculus), pa je naknadno još primijenjen acekvinocil (Kanemite SC u količini 1,0 lit./ha)(20.6.). Naknadno, u drugoj polovici srpnja, te tijekom kolovoza i rujna 2025. nije u pokusnom nasadu očitana kritična populacija crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi), niti drugih fitofagnih grinja.

Tablica 1. Neki biotehnički, biološki i biljni (botanički) insekticidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje različitih štetnika u voćnim nasadima ili jabukama

PripravakNamjenaPrimjenaKarenca u danima
RAK 3jabučni savijač500 dispenzora/haK=NP
Belthirul WP Biobit WP Lepinox Plus WP Dipel DFgubar, dudovac dudovac savijači i moljci savijači, granotoč0,6-1 kg/ha (2x) 0,05-0,1 % (2x) 0,75-1,5 kg/ha (3x) 0,5-1,5 kg/ha (8x)K=NP K=7 K=NP K=NP
Asset Five EClisne uši0,96 lit./ha (3x)K=1
NeemAzal T/S Azatin EC Neemik Ten ECmrazovac, miner, grinje uši, mineri, cvrčci, savijači uši, mineri, cvrčci1,5 lit./ha (1x) 1-1,5 lit./ha (3x) 2,6 lit./ha (1x)K=OVP K=3 K=1

Klimatskim promjenama i europskom politikom održive uporabe pesticida rastu štete od različitih vrsta uši i “crvljivosti plodova” u nasadima jabuka. Već krajem zime i prije cvatnje potrebno je usmjereno suzbijanje jabučne zelene uši, jer već tijekom i nakon cvatnje vidimo štetne posljedice zbog uvijanja napadnutog lišća (slika 1). Postavljanjem dispenzora radi metode zbunjivanja (konfuzija) jabučnog savijača (RAK 3, na slici 2) može se značajno umanjiti folijarnu aplikaciju insekticida. Na slici 3 su četiri ploda jabuke napadnuta s četiri različite vrste uzročnika “crvljivosti” (jabučni savijač, breskvin savijač, savijač kožice ploda i kukuruzni moljac). Snimio M.Šubić

Naslovna foto: Shutterstock

Prethodni članakPredstavljena Strategija biogospodarstva Republike Hrvatske do 2035. godine
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.