Da li se orezuju marelice, višnje i breskve?


Breskvu treba orezati prije kretanja vegetacije. Rezidba treba biti oštra jer breskva ima jaki vegetativni rast, pa u rezidbi treba odbaciti i od 60 do 70% mase. Izbacuju se grane deblje od 2/3 provodnice (ako je uzgojni oblik vreteno ili piramida), vodopije i oni izboji koji ulaze u krošnju. Treba paziti da se ostave mješovite rodne šibe koje su glavni nosioci roda kod breskve. Marelica i trešnja se režu kasno u proljeće ili bolje nakon berbe kada se usporava vegetativni rast i kolanje sokova. To su vrste koje izrazito jako smole (puštaju sok) na mjestima reza i rana.

Kako bi se smanjila mogućnost napada patogena ili propadanja voćke uslijed loših vremenskih prilika (naglo zahlađenje nakon toplog razdoblja u kojem je voćka krenula). Izbacuju se stare, bolesne grane, zatim one koje su deblje od 2/3 debljine provodnice. Također treba izbaciti vodopije i one grane koje ulaze u krošnju. Kod većine sorata trešnje su glavni nosioci roda svibanjske kitice, pa treba paziti da se ostavi dovoljno grana s tom vrstom rodnog drva. Kod marelice, plodovi se mogu naći na duljim mješovitim šibama, ali i na kratkim rodnim šibama, dok su svibanjske kitice rijetke. Zato rezidbom, ako je to moguće, treba ostaviti dulje mješovite šibe jer se na njima nalaze i kvalitetniji plodovi.

Prethodni članakProduljenje zaštitnih mjera za europske mliječne proizvode te voće i povrće
Sljedeći članakOtpornost vinskih sorti na smrzavanje?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.