Zainteresiran sam za sadnju otpornih sorti loze, točnije u okviru obiteljskog dvorišta u Ludbregu (SZ Hrvatska). Grožđe bi bilo za konzumaciju, ali i u većoj mjeri za proizvodnju vina za vlastite potrebe. Obzirom da se radi o dvorištu u urbanom području, redovito i obilno prskanje ne dolazi u obzir. Interesantne su mi sorte cabernet cortis i solaris. Sviđa mi se cabernet sauvignon kao vino, pa pretpostavljam da bi se moglo dobiti slično vino i od ove sorte. Solaris mi je zanimljiv zbog dobrih osobina. Ono što me interesira da li je potrebna zaštita stvarno bitno niža nego kod cijepljenih sorti (Vitis vinifera) slične kvalitete. Npr., ako je klasični nasad potrebno prskati cca 10 x, koliko bi trebalo tretirati takav otporan nasad? Druga stvar, da li je moguće održati takav nasad samo s recimo nekakvim bio pripravcima, poput preslica i kopriva prema vašem iskustvu?
Što se tiče izbora sorata nema nikakvih zapreka za sadnju navedenih sorata na području Ludbrega. Htio bih vas samo uputiti na par sortnih karakteristika. Sorta solaris prema vremenu dozrijevanja je vrlo rana sorta i dozrijeva već krajem 8. mjeseca, u osobito dobrim godinama već tada nakuplja veliku količinu šećera i preko 90 °Oe. Sorta cabernet cortis kasnija je sorta i dozrijeva sredinom 9. mjeseca. Organoleptička svojstva sorte cabernet cortis, u mnogome su slična sorti cabernet sauvignon koja je i jedan od roditelja cabernet cortisa. Također, od cabernet sauvignona je naslijedio izrazito visoki sadržaja tanina i ostalih polifenolnih spojeva, te je potrebno duže odležavanje vina ove sorte kako bi se ublažio osjet gorčine i trpkosti u okusu. Kao dobra nadopuna ovoj sorti pokazala se, također otporna sorta regent čije vino u kupaži (30% Regenta) sa cabernet cortisom u dobroj mjeri ublažava njezinu „grubost“. Navedene sorte imaju visoku tolerantnost na bolesti plamenjaču, pepelnicu, te u dobroj mjeri i na botritis stoga ne iziskuju puno prskanja. Međutim na bolest crne pjegavosti (lat. Phomopsis viticola) i štetnika lozinu grinju šiškaricu (lat. Calepitrimerus vitis) koje zadaju dosta problema u SZ Hrvatskoj ove sorte nemaju izraženu tolerantnost. Stoga bi svakako trebalo provoditi zimsku zaštitu bakrenim preparatima, a u vrijeme kretanja vegetacije i sumpornim pripravcima. U kišnim godinama, zbog izrazito jakog potencijala napada svih navedenih bolesti, valjalo bi svakako još obaviti zaštitu u razdoblju prije cvatnje i eventualno neposredno nakon cvatnje. To bi značilo dvije, eventualno tri zaštite godišnje, a u lošijima četiri. Pripravci na ekološkoj bazi imaju dobro preventivno djelovanje, međutim u lošijim godinama kada je potencijal napada bolesti visok, njihovo djelovanje je nedostatno.

Domagoj STUPIĆ, dipl.ing.agr.

Prethodni članakKako etažirati kamenu kuću?
Sljedeći članakGdje se mogu kupiti patke koje jedu puževe u okolici Čakovca ili Varaždina?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.