U Novom Zagrebu posjedujem oko 1.000 m2 zemljišta, koje sam poslije jesenskog tanjuranja, pognojio zrelim stajskim gnojem i isfrezao. Tlo je spremno za sadnju, te me zanima koje bi mi sorte vinove loze (crnu i bijelu), preporučili za sadnju? Parcela je u nizinskom području, za koje znam da nije najidealnije za uzgoj vinove loze. Također, čuo sam da postoje sorte nižeg rasta, mogu li se one preporučiti za navedeno područje? Za preporučene sorte molio bih vas najidealnije razmake sadnje, te eventualno za kasnije, koji biste uzgojni oblik preporučili, te gdje mogu nabaviti navedene sadnice?
Za navedeno područje bih vam preporučio bijelu sortu incrocio manzoni (križanac sorti pinot bijeli i rajnski rizling). Odlika ove sorte je što kasno kreće sa vegetacijom čime ćete izbjeći štete od proljetnih mrazeva, a vrlo rano dozrijeva čime ćete u navedenom klimatskom području dobiti optimalnu zrelost grožđa i pravovremenu fiziološku pripremu biljke za zimsko mirovanje. Sorta je slabije bujnosti pa njega nasada nije komplicirana. Od crnih sorata bih vam preporučio pinot crni. Dobra opcija za navedeno područje bila bi i sadnja među manjim uzgajivačima sve popularnijih sorata tolerantnih na bolesti kao što su johanniter, solaris, merzling, bianca od bijelih i regent, cabernet cortis, leon milot od crnih. Radi se o njemačkim i francuskim sortama, nastalima višedesetljetnim oplemenjivanjem na bolesti otpornih američkih loza s europskim plemenitim sortama. One posjeduju visoku otpornost na pepelnicu i peronosporu (ne zahtijevaju puno prskanja), ali i na niske zimske temperature koje se su česte na navedenom području. Više o ovim sortama bilo je riječi u prijašnjim brojevima Gospodarskog lista. Razmaci sadnje u proizvodnim vinogradima koji se obrađuju strojem kreću se od 210 do 230 cm između redova. Ukoliko ćete vinograd obrađivati i prskati ručno ili malim jednoosovinskim strojevima razmak sadnje može biti i 190- 200 cm, manje ne, kako bi vinograd u navedenim uvjetima ipak bio što osunčaniji i prozračniji. Najprihvatljiviji uzgojni oblik bio bi jednostruki Guyot, a razmak sadnje između trsova u redu 90-100 cm. Kod vinograda u nizinskim područjima izrazito je važno osigurati kvalitetnu odvodnju viška vode tijekom čitave godine kako nebi došlo do odumiranja korijena u natopljenom tlu. Za incrocio manzoni i pinot crni raspitajte se u Fragariji u Kupinečkom Kraljevcu, a za otporne sorte morati ćete se raspitati u nekom od najbližih rasadnika u Sloveniji.

Domagoj STUPIĆ, dipl.ing.agr.

Prethodni članakOdržan sastanak predstavnika proizvođača mlijeka i predstavnika trgovačkih centara
Sljedeći članakDa li su otporne sorte jabuka Releika i Rewena GMO?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.