Obožavam ruže, a često mi ih napadne neka bolest i nastanu različite smeđe mrlje po njima. Nisam do sada tretirala nikakvim sredstvima, pa me zanima koje su to najčešće bolesti ruža?
ODGOVOR
Ukrasne ruže (Rosa spp.) su kao malo koja vrsta hortikulturnog bilja napadnute tako velikim brojem štetnih organizama. Mnogi vlasnici, ako ne planiraju i provode mjere zaštite, često budu razočarani njihovim izgledom. Od početka vegetacije je potrebno barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti, od kojih često pronalazimo zvjezdastu pjegavost (Marsonina), pepelnicu (Sphaerotheca), hrđu (Phragmidium), plamenjaču (Peronospora), sivu plijesan (Botrytis), plamenjača (Peronospora), grinje (Panonychus) i štetne kukce (Aphidae i dr.).
Ovisno o načinu uzgoja i vrstama ruža (na otvorenom ili zaštićenom prostoru, kontinentalno ili mediteransko područje) pojava štetnih organizama je vrlo različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od neželjenih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu. U pravilu sparno i vlažno vremensko razdoblje (povremene oborine, vlažnost zraka veća od 85 % i temperature u rasponu od 8 ° do 28 °C) pogoduje jačoj pojavi biljnih bolesti ukrasnih ruža.
Zvjezdasta pjegavost ruža
Tijekom vlažnijih godina najvažnije štete na ružama uzrokuje zvjezdasta pjegavost lišća (Marsonina rosae). Jednom kad se ova bolest pojavi, teško se suzbija, a još teže iskorjenjuje. Kod uzgoja ruža na otvorenom ova je bolest često prisutna, dok u zaštićenim prostorima predstavlja mali problem. Zvjezdasta pjegavost se lako prepoznaje jer na gornjoj strani lišća nastaju crne ili tamnosmeđe okruglaste pjege promjera 2-12 mm. Neravnog su ruba što im daje zvjezdasti izgled, a najprije je napadnuto donje lišće ruža. Ako su pjege manje, najčešće ih je puno na zaraženom lišću, dok su velike pjege promjera barem 1 cm malobrojne. Uzročnik bolesti luči plinoviti biljni hormon starenja (etilen), pa zato napadnuto lišće žuti i otpada. Gljivica prezimi na zaraženim biljnim organima, a za sam su početak i širenje neophodne oborine koje uvjetuju vlaženje lišća najmanje 9-12 sati, uz optimalne temperature 19-20 °C (uvjeti za zarazu).
Ako se ne provode nikakve mjere kemijske zaštite, prijevremena defolijacija i regeneracija lišća može oslabiti ruže do te mjere da su bitno osjetljivije na zimska smrzavanja, uz manju cvatnju naredne godine. Samo jedno tretiranje ne rješava problem zvjezdaste pjegavosti ruža. Broj i razmak između pojedinih aplikacija navedenim pripravcima određuju količina i raspored oborina, odnosno osjetljivost ruža i potencijal (pojava) bolesti. U vrlo povoljnim uvjetima za razvoj bolesti zaštita je potrebna svakih 10-14 dana. Pripravci registrirani za suzbijanje pjegavosti, ali također pepelnice (ne sumpor) i hrđe, djelotvorni su djelotvorni i protiv zvjezdaste pjegavosti.
Ostale bolesti ruža
Ruže napadaju i druge gljivične bolesti. Među njima su važnije pepelnica (Sphaerotheca), hrđa (Phragmidium), siva plijesan (Botrytis) te nešto rjeđe plamenjača (Peronospora). Tome najviše pogoduju osjetljive vrste (sorte) ruža i optimalni meteorološki uvjeti. U vlažnim sezonama pojava uzročnika bolesti ruža je učestalija. Radi uspjeha zaštite aplikacije treba započeti na vrijeme (npr. bakarni pripravak primijeniti već krajem ožujka – početkom vegetacije ruža).
Od mjeseca travnja treba provoditi redovite mjere zaštite ruža mješavinom više pripravaka (“tank-mix”). Pri tome razmaci tretiranja ne smiju biti veći od 12-15 dana. Na taj način godišnje treba planirati 8-10 aplikacija osjetljivih ruža uz naizmjenično ponavljanje. Sve kako bi se spriječile štete od najvažnijih uzročnika bolesti i štetnika. Što se tiče odabira sredstva za zaštitu bilja, najbolje da se konzultirate s ovlaštenom osobom u poljoljekarni kako bi vas savjetovala vezano za upotrebu i pravilno korištenje, te ako nemate položen ispit za upotrebu pesticidima, da vam preporuči sredstva za amatersku primjenu.