Organska gnojidba je uporaba biljnih i životinjskih ostataka i izlučevina i njihovih smjesa s ciljem unošenja organske tvari, glavnih hraniva (N, P, K), sekundarnih (Ca, Mg, S) i mikrohraniva u različitim odnosima u poljoprivredno tlo. Prema tome, organska gnojiva su raznovrsne smjese biljnih ostataka, životinjskih ostataka i izlučevina te njihovih prerađevina različitog stupnja razgrađenosti i stabilnosti, koje se koriste s ciljem unošenja organske tvari i biljnih hraniva u tlo. U organska gnojiva spadaju različite vrste stajskog gnoja i komposta, posebna organska gnojiva i zelena gnojidba.

Organska gnojiva su vrlo heterogena po svojim svojstvima, po načinu nastanka, ali isto tako i po kvaliteti. Različita kvaliteta organskih gnojiva proizlazi ne samo iz raznovrsnosti organskih tvari i načina tvorbe gnojiva koji rezultiraju različitim sadržajima hraniva, već i iz stupnja zrelosti, stabilizacije mikrobioloških procesa i raspoloživosti hraniva u organskim gnojivima. Međutim, nekoliko je svojstava organskih gnojiva koja se mogu pripisati svakome od njih.

Osnovna zajednička svojstva svih organskih gnojiva:

  • sadrže sva hraniva koje biljke trebaju,
  • imaju produženo djelovanje,
  • povećavaju biogenost tla,
  • povećavaju sadržaj organske tvari tla,
  • smanjuju rizik ispiranja hraniva,
  • i često su jeftina jer su proizvedena od otpada ili nusproizvoda.

Važnost organske gnojidbe u proizvodnji povrća

Primjena u povrtnjaku

Što se događa sa tlom korištenjem stajskog gnoja, u kojem obliku je najbolje upotrijebiti stajski gnoj, kada i u kojoj količini, koji je sastav hraniva u stajskom gnoju, osigurava li se organskom gnojidbom povrću dovoljna količina hraniva, koje kulture su osjetljive na stajski gnoj, a koje vole gnojidbu odležalim stajnjakom, koliko stajnjaka treba plodovito, mahunasto, korjenasto, lukovičasto i lisnato povrće, a koliko kupusnjače te koja je dinamika razgradnje i brzina raspoloživosti hraniva iz organskih gnojiva pročitajte u cijelom članku u Gospodarskom listu broj 7 od 15. travnja 2020.

                                                                                             

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKubota lansira novu seriju traktora M6002!
Sljedeći članakKarda – nedovoljno poznato povrće
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.