Kao i njezin najbliži srodnik, karda potječe iz Sredozemlja, gdje se uzgaja i troši kao povrće i ljekovita biljka. Danas se najviše uzgaja u sjevernoj Africi u zemljama uz Sredozemno more, dok je kod nas slabo poznata. U obalnom području i na krškim poljima moguć je uzgoj karde za povrće i za stočnu hranu.

Uzgaja se zbog velike rozete lišća od kojih se troši srednje rebro mlađih listova. Kao povrće koristi se svježa za pripremu miješane salate s drugim povrćem i odgovarajućim začinima. Kuhana se koristi kao prilog, a po okusu je slična artičoki.

Karda ima malu energetsku vrijednost, što se vidi iz sastava jestivog dijela:

Voda 82,5 – 91,8 %
Sirove bjelančevine 1,4-3,0
Sirove masti 0,2-0,3
Ugljikohidrati 3,5-10,0

Od minerala najviše ima kalija: 240 do 530 mg/100g, a od vitamina askorbinske kiseline: 10 do 38 mg/100 g svježeg jestivog dijela lišća. Zdravstvena vrijednost karde slična je artičoki. Talijani je rado jedu za vrijeme blagdana i praznike kad se jedu masnija jela jer čisti jetru i potpomaže probavu.

Karda se u hladnjači može održati i do 2 mjeseca
Karda može narasti i do 1,5 m visine

 Može narasti i do 1,5 m

Karda je višegodišnja biljka. Ima dubok i razgranat korijen, sličan korijenu artičoke. U vegetativnoj fazi stabljika je skraćena, a na njoj se formira rozeta lišća. Listovi su lancelasti, duboko urezani, s jakom izraženim srednjim rebrom. Pojedini list može biti dug do 1 m, a širok 10 do 15 cm. Cvjetna je stabljika visoka 1,2 do 1,5 m, razgranata je i na vrhovima grana nosi cvatove glavice slične artičoki, samo mnogo sitnije. Cvjetovi su dvospolni, svijetloljubičaste boje. Plod je ahenija, koja se koristi kao sjeme. U 1 g može biti 20 do 30 plodova odnosno sjemenki. Minimalna temperatura rasta karde je 7 do 8 stupnjeva, a optimalna 16 do 18 stupnjeva. Biljka može podnijeti blage niske temperature ispod 0 stupnjeva, bez većih oštećenja, a u mirovanju može prezimiti i blaže kontinentalne zime. Za vrijeme ljetnih suša i visokih temperatura bez navodnjavanja ulazi u mirovanje. Najbolje uspijeva na dubokim strukturnim tlima dobre aeracije uz pH 6,5 do 7.

Karda ima blago gorkast okus te čisti jetru poput artičoke, a priprema se na razne načine – kuhano na lešo, pohana i slično

Izbor kultivara i uzgoj karde

Iako nema tako mnogo kultivara kao u ostalih vrsta povrća, neke sjemenske vrste imaju svoje selekcije prvenstveno na što veću bujnost biljke, širinu i krhkost srednjeg rebra lista, što manje bodlji na listu, uspravan rast rozete, što olakšava međurednu obradu i tehniku izbjeljivanja. Priprema tla i gnojidba za zasnivanje nasada karde jednaka je kao i priprema tla za artičoku. Karda se može uzgajati kao jednogodišnja ili višegodišnja kultura, i to iz sjemena, zelenih reznica, ukorijenjenih reznica sa spavajućim pupovima ili dijeljenjem busa. Ako se uzgaja iz sjemena, sije se u travnju na razmak redova 120 cm i 30 do 40 cm u redu, na 3 do 5 cm dubine, 2 do 3 kg sjemena po hektaru. Nakon nicanja ostavlja se 7 do 10 tisuća biljaka po hektaru, a višak se ukloni. Razmnažanjem zelenim reznicama na isti način kao i artičoka postiže se ujednačeniji nasad. Mjere njege tijekom vegetacije sastoje se od međuredne obrade, prihrane, a u ljetnom razdoblju navodnjavanja najmanje svaka 2 tjedna, zaštite od nametnika i odstranjivanja postranih izboja.

Od sjetve ili proljetne sadnje do berbe treba 6 do 9 mjeseci. Tri do četiri tjedna prije planirane berbe karda se izbjeljuje; najstariji je način da se biljke zagrnu zemljom do 2/3 visine, ali u zadnje vrijeme više se koristi omatanje rozete crnom PE folijom, tako da 1/3 vrhova lišća ostane slobodna.

Berba i prinosi

Cijela rozeta može doseći težinu do 10 kg, a obično 6 do 8 kg, ali bere se samo unutarnji dio, odnosno 30 do 40 % cijele biljke. Taj dio prema trgovačkim normama teži 1,5 do 3 kg, a ima 9 do 14 listova. Lisna su rebra na bazi široka 7 do 14 cm, a pri vrhu 1,8 do 2,5 cm. Prinosi karde za tržište u proizvodnim su područjima 20 do 30 t/ha, ali treba računati da još ostaje oko 2/3 zelene, koja se može koristiti za stočnu hranu. Od ubrane rozete prikrate se vrhovi lišća, rozeta se veže vrpcom ili gumicom, a više njih se veže u snopove za prijevoz. Mogu se pakirati u odgovarajuće kutije ili letvarice. U hladnjači na 0 stupnjeva i 90 do 95 % relativne vlage zraka može se održati do 2 mjeseca.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje