Kraj ljeta u priobalju vrijeme je sadnje kupusa, a najzastupljenija je raštika dalmatinski endem, prilagođen našim uvjetima uzgoja, ali i gastronomski specijalitet.

Raštika (Brassica oleracea – acephala), koju još u narodu zovu raštan, lisnati ili dalmatinski kupus ili dalmatinski kelj, od svih je kupusnjača najotpornija na hladnoću. U mediteranskom području može se uzgajati kao jedno, dvogodišnja ili višegodišnja kultura. Ponekad, a posebno na otocima sliči na malo stablo, a najcjenjenija je kad je uhvati led. Otočani je vole jesti sredinom ljeta, čim malo zahladi, pa postoji i uzrečica „u po augusta, kupus se husta“.

Presađujemo je u rujnu

To je zeljasta povrtnica skromnih zahtjeva pa se može uzgajati na škrtim otočnim tlima, ali i u izuzetno siromašnom i iscrpljenom tlu Zagore. Korijen je dobro razgranat, stabljika je uspravna, koja naraste i do 150 cm visine. Listovi su mesnati, grubi, plavozelenkaste boje, a rastu na jakim drškama. U drugoj godine raštika cvijeta u skupljenim grozdastim cvatima, cvijet je žute boje, koji rado posjećuju pčele. Kod sadnje presadnica dovoljno je pri osnovnoj obradi tla tijekom ljeta provesti jednokratnu gnojidbu mineralnim gnojivom 15:15:15 u količini 10 dag/m² na dubini od 15 cm. Kod uzgoja u docima, vrtovima i plodnoj zemlji, uz dovoljno vlage u tlu, daje mnogo veće prinose i kakvoću lista. Posebno dobre rezultate daje ako se sadi iza krumpira, boba i graška. Raštika se uzgaja iz presadnica kad ima 3-4 lista presađuju se u navlaženo tlo na razmak 50 x 40 cm, već početkom rujna iza prve obilne kiše. Posađene presadnice gnojimo tek dva tjedna nakon sadnje, kad se biljka primi. S obzirom da je raštika veliki potrošač gnojiva, tijekom vegetacije prihranjujemo je i nekoliko puta. Vegetacija traje od 100 do 200 dana nakon sadnje. Prije sadnje korijen presadnice se prikraćuje za jednu trećinu dužine, kako bi se omogućilo brže ukorjenjivanje, a nakon sadnje obilato se zalije.

Raštika se uzgaja iz presadnica

Listovi se beru odozdo prema gore

Raštika se dijeli na visoke s razvijenim prostranim izbojima i niske varijetete koji razvijaju skraćenu stabljiku s rozetnim lišćem i prostranim izbojima. Lišće se bere tijekom čitave zime i proljeća. Najviše joj odgovara uzgoj na sunčanim stranama ili u polusjenovitim položajima. Berba listova, koji mogu biti glatki i kovrčavi, tamnije ili svjetlije boje, obavlja se odozdo prema gore. Ne smiju se ubrati odjednom svi listovi s iste stabljike, već se uvijek ostavljaju vršni listovi. Osim što dobro podnosi mraz i zimu, raštika dobro podnosi i sunce i žegu, a uspijeva i kao potkultura u slaboj sjeni ispod masline.

Raštiku napadaju razni štetnici, kao što je kupusov bijelac, zatim buhači i kupusne stjenice, koje sišu sokove biljke. Postoje ekološki načini zaštiti, kao što je posipanje biljke drvenim pepelom, prskanjem otopinom pitomog pelina i listova rajčice. Mnogi raštiku štite sadnjom špinata ili celera u istoj gredici, koje mirisom odvraćaju leptire.

Povrće obiteljskih vrtova i okućnica

Uzgoj raštike i njena gastronomska vrijednost u ponudi agroturizma je vrlo značajna, stoga bi je smišljenom promidžbom trebalo staviti na jedno od prvih mjesta u ponudi seoskog turizma. kao cijenjena povrćarska namirnica sadrži oko 5 posto šećera, 3 posto bjelančevina, karotena, C vitamina, mineralne soli i do 20 posto suhe tvari pa je po svojim hranjivim i ljekovitim svojstvima najbliža kelju pupčaru.

Raštika je povrće obiteljskih vrtova i okućnica, a zbog skromnih zahtjeva na posebnoj je cijeni vikend-poljoprivrednika, a ne tako rijetko predstavlja i hortikulturni ugođaj okućnice. Najtraženiji su mladi izboji „čimulice“ u obliku rozeta, koji izbijaju u proljeće, a ponekad i već u veljači, njihov ukus je odavno poznat u gastronomiji. Ipak najukusnija je poslije prvog mraza, tada ima posebnu aromu i ukus. Priprema se kao varivo, na lešo i kao ljetna sarma, a svako područje od mjesta do mjesta ima svoje lokalne načine spremanja.

Obilježje cijelog priobalja je raštika na lešo, s i bez krumpira, obilato začinjena maslinovim uljem, s dodatkom komorača i/ili luka češnjaka. Specijalitet Zagore je varivo od raštike sa suhim mesom ili kaštradinom. Radi visokih dijetoterapeutskih vrijednosti i gastronomskih užitaka, raštika spada u idealnu povrćarsku hranu za spravljanje specifičnih jela mediteranske kuhinje.

Ljetna sarma s raštikom
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje