Takav vrlo uski plodored izaziva akumulaciju parazita u tlu, a najbrojniji među njima su gljivice, uzročnici polijeganja rasada, Rhizoctonia solani, Pythium i Sclerotinia vrste. Do zaraze može doći već u fazi klijanja pa rasad ne niče, pri nicanju oboljele biljčice polegnu i uginu. Zaraza se javlja i poslije na razvijenim biljkama. U rasadu ili nasadu nastaju plješine. Vrat korijena poleglih biljčica vidljivo je sužen i tamnosmeđe boje.
Zaštita od ovih bolesti sastoji se u sjetvi zdravog sjemena u sterilizirano tlo ili supstrat klijališta. Ako se koristi tlo, ono se mora dezinficirati prije sjetve sterilizacijom ili pasterizacijom vodenom parom ili kemijskom dezinfekcijom Basamid granulatom. No, najbolje je koristiti već gotove sterilne supstrate, kojih ima na našem tržištu.
Bijela trulež salate koju uzrokuju gljivice Sclerotinia sclerotiorum i S. minor napada salatu od faze klijanja sve do berbe. Redovita je pojava u zaštićenu prostoru, a vrlo česta i u polju kod preuskog plodoreda. Uobičajen znak zaraze je naglo venuće biljaka. Vrat korijena postaje mekan, posmeđi i trune, glavica se lako odvaja od podzemnog dijela korijena, koji ostaje u zemlji. Na donjem dijelu glavice oblikovale su se snježnobijele vataste nakupine micelija gljive, u kojem se poslije razviju prvo sivi, a onda crni duguljasti roščići, nepravilna oblika. U početku su mekani, a poslije otvrdnu, ostaju u tlu, a klijavost ne gube niz godina. Izvor su novih zaraza.
Suzbijanje
Sastoji se u preventivi, u polju dovoljno širok plodored, a u zaštićenu prostoru sterilizacija tla. Sklerociji su vrlo otporni na fungicide i osobito na kemijsku dezinfekciju, dok sterilizacija zemlje vodenom parom uništava klijavost. Preventivno zalijevanje nasada započinje odmah nakon sjetve (djelotvorno protiv sklerocija koji su proklijali), a prskanje i zalijevanje nakon presađivanja čim se biljke oporave. Prska se u razmaku od 10 dana, a od fungicida se rabe Kidan, Rovral TS FLO, Euparen M ili Ronilan. Prskanjima se započinje tek kad biljke imaju razvijenih prvih 5 6 listova.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHranidba prasadi
Sljedeći članakFormiranje brajde, pergole…
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.