Svježe ubrane sjemenke s polja nužno je dobro oprati dovoljnom količinom vode, kako bi se odvojila ljepljiva sluz i zaostale primjese.
Proces sušenja je presudan za kakvoću osušenih sjemenki. Neprimjerenim procesom sušenja sjemenki možemo samo za nekoliko sati značajno obezvrijediti prethodno cjelokupni uloženi trud i sredstva, dovesti u pitanje kakvoću osušenih sjemenki. Na temelju vlastitih višegodišnjih istraživanja, ne preporučuje se proces sušenja sjemenki-golica (bez ljuske) pri kojem se sjemenke zagrijavaju na više od 55 °C. Kod sjemenki s ljuskom temperatura sjemenki tijekom procesa sušenja može postignuti veće vrijednosti, jer ljuska djeluje kao svojevrstan termoizolator.
Zaostale dijelove osušene pulpe i drugih biljnih ostataka, ponekad i kamenčića, iz sjemenki treba izdvojiti. U tu svrhu najčešće se koriste kombinirani strojevi – prečistači koji rade na načelu prosijavanja, aspiracije.
Odvajanje ljuske kod običnih sjemenki nužno je prije usitnjavanja, jer ljuska (najvećim dijelom celuloza) poslije otežava postupak prešanja ulja. Međutim, dijelovi ljuske bi tijekom prženja mogli zagorjeti te dati ulju loš okus. Odvajanje ljuske najčešće se obavlja posebnim uređajima – ljuštilicama.
Usitnjavanje sjemenki najčešće se obavlja pomoću nazubljenih valjaka. Poželjno je imati dva ili više serijski spojenih parova valjaka, zbog ujednačena usitnjavanja. Usitnjavanje se može obaviti i mlinom s kamenim žrvnjem, ali uz manju obodnu brzinu, kako bi se tijekom meljave izbjegnulo zagrijavanje usitnjene mase. Zbog velike količine ulja, poglavito kod sjemenki golica (48 – 52 posto) ustinjavanje se ne preporučuje na mlinu čekičaru.
Neposredno prije prešanja usitnjenih sjemenki treba obaviti postupak kondicioniranja. Postupak se provodi u posebnim uređajima, u kojima se uz miješanje usitnjene mase dodaje vodena para ili vruća voda, kako bi se postignulo “tijesto” pogodne konzistencije uz sadržaj vode između 18 i 22 posto.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnja uljane repice za preradu u biodizel
Sljedeći članakVrenje mošta u drvenim i inox bačvama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.