Pošto se uzgaja radi zadebljalog podanka hren najbolje uspijeva na rahlim, laganim tlima bogatim hranivima. Ukoliko bi hren uzgajali na preteškom tlu, razvio bi suviše žilav i drvenast podanak.
Ustvari, praksa je pokazala da je na težim tlima korijen hrena veoma ljut, na pjeskovitim je bez ukusa. Na tlima bez dovoljno vlage je drvenast, neprijatnog okusa i mirisa. Stoga je tlo za uzgoj hrena potrebno što bolje pripremiti, odnosno, prekopati na 30-40 cm dubine. Osim toga uz obradu se i gnoji organskim gnojivom.
Koje su loše predkulture za hren?
Međutim, kod uzgoja hrena trebate voditi računa i o pretkulturama. Hren nikako ne podnosi uzgoj iza kupusa, kelja, korabice i cvjetače. Ukoliko smo sve odradili po propisu, za 20-tak dana hren počinje razvijati listove. Međutim, tijekom vegetacije ne smijemo zaboraviti okopavanje i plijevljenje. U lipnju ne smijemo izostaviti ni čišćenje podanaka. To se provodi odgrtanjem podanaka motikom. Podanak se pažljivo izdigne (držeći za listove) dok vrši izdanci ostaju u tlu.
Potom se postrani izdanci duž podanka pažljivo ručno odstranjuju nakon čega se očišćeni podanci vraćaju na mjesto. Operacija se provodi još jednom i to u kolovozu a cilj joj je dobivanje glatkih, ravnih i sočnih podanaka bez račvanja. Koncem listopada ili početkom studenog j počinju se sušiti nadzemni dijelovi hrena što je i znak da možemo započeti s njegovim vađenjem. Možemo zaključiti da uzgoj hrena zahtijeva mnogo truda i ručnog rada, ali i da predstavlja svojevrstan izvor zdravlja koji proizlazi iz obiteljskog i povrtnjaka.
