Kako visoke ljetne temperature utječu na krumpir?

Krumpir (Solanum tuberosum) kao tipična planinska biljka zahtijeva umjerenu klimu s dobro raspoređenim oborinama tijekom aktivnog rasta i razvoja. Uz učestale visoke ljetne temperature sa štetnim UV zračenjem te nepravilne (nedostatne) oborine, očekivani prinosi gomolja mogu značajno izostati.

Uspješan uzgoj krumpira “opterećen” je velikim brojem neželjenih organizama. Unatoč mjerama zaštite koje provodimo svake sezone procijenjene prosječne štete od pojave i razvoja uzročnika bolesti, štetnika i korova pri uzgoju ove “gomoljaste kulture” u našoj su zemlji vrlo velike (44 %).

Proizvodna 2021. sezona je za uzgoj krumpira bila vrlo neobična i nepovoljna. U prva tri mjeseca 2021. zabilježeno je relativno malo oborina. Sadnja krumpira na većini oranica obavljena je već u zadnjem tjednu mjeseca ožujka i prvih dana mjeseca travnja. Tome je pogodovala optimalna vlažnost i temperatura zemljišta. Ipak, proljetni mjeseci travanj i svibanj su bili prohladni, s prosječnim temperaturama nižim za 1,4°C od očekivanog prosjeka. Prema podacima DHMZ-a to je najhladnije proljeće u posljednjih 20-ak godina.

U danima 7.- 16. travnja 2021. na većini mjernih mjesta tijekom pet dana su zabilježene najniže jutarnje vrijednosti od -1,48° do -4,23°C (na 2 m visine). Dojam hladnoće su pojačavala sjeverna zračna strujanja (vjetar). U takvim je uvjetima nicanje krumpira trajalo desetak dana duže nego prethodne 2020. (zabilježeno kod istih sorti, sličnih dana sadnje, na istom lokalitetu i zemljištu).

U zadnjem tjednu travnja i tijekom prve dvije dekade svibnja o.g. zabilježeno je na većini mjernih mjesta 100-ak mm kiše. Prvi znakovi plamenjače krumpira dojavljeni su već 21. 5. 2021. Tijekom narednih 20-ak dana zabilježeno je propadanje cime nezaštićenih vrlo ranih sorti krumpira (npr. riviera, colomba, adora). Nakon 7. lipnja 2021. godine najviše temperature zraka su porasle na vrijednosti 29°C, a od 16.-30. lipnja 2021. svi dani su imali vrijednosti između 30,3°-36,2°C.

Stoga su dominantne neželjene promjene na cimi krumpira tijekom ljetnog razdoblja bile koncentrična pjegavost (Alternaria solani). Osim toga i palež i sušenje cime zbog visokih temperatura i nedostatka vode. Pod toplinskim udarom ubrajamo nekoliko uzastopnih dana (barem 3-5) s najvišim temperaturama zraka >30°C. Za biljke su naročito kritični dani s vrijednostima >34°C.

U takvim uvjetima pri poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Mursko Središće simptome plamenjače krumpira (Phytophthora infestans) nismo tijekom 2021. godine uopće zabilježili. Prve znakove koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) primijetili smo u mikro-pokusu već 6.6. 2021. godine (prilikom druge usmjerene zaštite), a naknadno se bolest vrlo snažno i brzo razvijala tijekom mjeseca lipnja i srpnja.

Uz koncentričnu pjegavost zabilježeni su simptomi paleži cime. Posljedice su to visokih temperatura i štetnog UV zračenja, te nedostatka oborina (zabilježeno od 19.6. 2021. – najprije na vrlo ranoj sorti severina). Od početka lipnja do kraja kolovoza 2021. mjernim uređajem na lokalitetu Mursko Središće zabilježeno je prosječno mjesečno zadržavanja vlage na biljkama u trajanju od 11.575 do 22.030 minuta (zbog utjecaja riječne doline na dugotrajne rose). Ovisno o pokusnoj sorti krumpira, od kraja lipnja do sredine srpnja 2021. zaraza lišća uzročnikom koncentrične pjegavosti (Alternaria) na netretiranoj cimi je bila veća od 50 %.

Članovi poljskog mikro-pokusa i rezultati

Svim članovima pokusa je ukupno provedeno pet aplikacija (od 31.5. do 25.7.2021.). Prosječni razmak je 13,75 dana između kojih je prosječno zabilježeno samo 11,7 mm kiše. Kod pet članova mikro-pokusa istovremeno sa suzbijanjem uzročnika bolesti cime primijenjena su folijarna (bio)gnojiva.

Prema višegodišnjim iskustvima istovremena primjena fungicida i folijarnih (bio)gnojiva pozitivno utječe na prinos gomolja. Također, smanjuje palež lišća krumpira od visokih temperatura zraka i zarazu uzročnikom koncentrične pjegavosti (Alternaria). Mikro-pokus je ocijenjen na dva načina. Zaraza cime uzročnikom koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) i sunčane paleži je obavljena 11. srpnja (sorta severina) i 8. kolovoza 2021. (sorte esmee, arizona i kuroda). 3. rujna je procijenjen prinos gomolja po pojedinim članovima pokusa. To je kako bi se provjerila djelotvornost primjene različitih (bio)gnojiva i fungicida u odnosu na netretirani dio parcele.

Najbolji rezultati u suzbijanju koncentrične pjegavosti cime krumpira (Alternaria) dobiveni su primjenom djelatnih tvari fluksapiroksad & difenkonazol (Sercadis Plus SC), difenkonazol (Difkor EC), piraklostrobin & boskalid (Signum DF), te azoksistrobin (Ortiva SC)(& fluazinam) (Zignal Super SC). Dodavanje bio-gnojiva fungicidima značajno smanjuje štete na cimi krumpira od visokih temperatura i zaraze uzročnikom koncentrične pjegavosti (Alternaria).

Povlačenjem djelatne tvari mankozeb s tržišta EU (u Hrvatskoj 23 različita trgovačka pripravka) (rok valjanosti registracije ukinut 4.7. 2021., krajnji rok za prodaju zaliha je 4.10. 2021., a zadnji rok za primjenu zaliha je 4.1. 2021.) značajno se smanjuje broj dostupnih fungicida za zaštitu cime. U narednim sezonama tražimo “nova rješenja” za suzbijanje gljivičnih bolesti cime krumpira.

Prinosi gomolja krumpira u 2021. sezoni procijenjeni su više nego dvostruko manji u odnosu na višegodišnje količine na dijelovima parcela gdje nisu u više navrata. Uz dovoljno djelotvorne fungicide, primijenjena i folijarna (bio)gnojiva (samo 18,0 t/ha).

Tablica 1. Utjecaj nekih programa folijarnog prskanja cime na prinos gomolja različitih sorata krumpira (datum vađenja i ocjene 3. rujan 2021. godine) (sorte u pokusu: severina, arizona, esmee i kuroda)

(*)Dodana folijarna (bio)gnojiva pojedinim članovima mikro-pokusa prema Tablici 1A.!

(*-******) Tablica 1A. Dodana folijarna (bio)gnojiva pojedinim članovima mikro-pokusa:

Udio tržnih gomolja (>4 cm u promjeru) u svim je varijantama mikro-pokusa bio manji od 50 % (nedostatak oborina tijekom lipnja). Ipak, na dijelovima mikro-pokusa gdje su u više navrata korištena folijarna (bio)gnojiva prosjek prinosa u četiri pokusne sorte bio je značajno veći, te je procijenjen 24,5 t/ha.

Ekstremne ljetne vrućine i nedostatak kiše tijekom ljetnog razdoblja značajno je smanjio očekivanu proizvodnju krumpira u Međimurju. Provedene mjere zaštite cime od živih i neživih promjena bitno su utjecale na količinu i kvalitetu prinosa gomolja.