Organska gnojidba je uporaba biljnih i životinjskih ostataka i izlučevina i njihovih smjesa s ciljem unošenja organske tvari, glavnih hraniva (N, P, K), sekundarnih (Ca, Mg, S) i mikrohraniva u različitim odnosima u poljoprivredno tlo. Prema tome, organska gnojiva su raznovrsne smjese biljnih ostataka, životinjskih ostataka i izlučevina te njihovih prerađevina različitog stupnja razgrađenosti i stabilnosti, koje se koriste s ciljem unošenja organske tvari i biljnih hraniva u tlo. U organska gnojiva spadaju različite vrste stajskog gnoja i komposta, posebna organska gnojiva i zelena gnojidba.
Organska gnojiva su vrlo heterogena po svojim svojstvima, po načinu nastanka, ali isto tako i po kvaliteti. Različita kvaliteta organskih gnojiva proizlazi ne samo iz raznovrsnosti organskih tvari i načina tvorbe gnojiva koji rezultiraju različitim sadržajima hraniva, već i iz stupnja zrelosti, stabilizacije mikrobioloških procesa i raspoloživosti hraniva u organskim gnojivima. Međutim, nekoliko je svojstava organskih gnojiva koja se mogu pripisati svakome od njih.
Osnovna zajednička svojstva svih organskih gnojiva:
- sadrže sva hraniva koje biljke trebaju,
- imaju produženo djelovanje,
- povećavaju biogenost tla,
- povećavaju sadržaj organske tvari tla,
- smanjuju rizik ispiranja hraniva,
- i često su jeftina jer su proizvedena od otpada ili nusproizvoda.
Važnost organske gnojidbe u proizvodnji povrća
…
Primjena u povrtnjaku
…
Što se događa sa tlom korištenjem stajskog gnoja, u kojem obliku je najbolje upotrijebiti stajski gnoj, kada i u kojoj količini, koji je sastav hraniva u stajskom gnoju, osigurava li se organskom gnojidbom povrću dovoljna količina hraniva, koje kulture su osjetljive na stajski gnoj, a koje vole gnojidbu odležalim stajnjakom, koliko stajnjaka treba plodovito, mahunasto, korjenasto, lukovičasto i lisnato povrće, a koliko kupusnjače te koja je dinamika razgradnje i brzina raspoloživosti hraniva iz organskih gnojiva pročitajte u cijelom članku u Gospodarskom listu broj 7 od 15. travnja 2020.
