Ljeti većina biljaka intenzivno raste, cvate i stvara plodove. Kako uvijek imamo mnogo posla, najbolje je da načinimo plan najvažnijih radova kako bismo sve stigli učiniti na vrijeme.
Već od kasnog proljeća i tijekomljeta dozrijevaju mnoge vrste voća i povrća koje možemo iskoristiti za spravljanje zdrave i ukusne zimnice koja će nam itekako dobro doći u hladnijem dijelu godine.
Također, za narednu vrtlarsku sezonu možemo spremiti sjeme omiljenih vrsta biljaka. U vrtu vjerojatno imamo mnogo različitih vrsta biljaka koje se prema uzgojnim zahtjevima mogu vrlo razlikovati. Za sve vrste važno je da imaju dovoljno vode i hraniva te da ih štitimo od korova, bolesti i štetnika. U vrtu je važna i higijena: sve bolesne, trule i suhe ostatke (listove, grančice i plodove) trebamo pokupiti i baciti jer na njima može biti uzročnika bolesti. Korisno je preventivno prskanje biljaka jer se ljeti bolesti i štetnici vrlo brzo razmnožavaju i šire.
Povrće. U ovo vrijeme ima mnogo povrća koje ubiremo za jelo i zimnicu. Posebno treba paziti na pojavu bolesti poput pepelnice i plamenjače i mnogih drugih koje mogu ugroziti i naštetiti svim vrstama povrća. Prazne gredice možemo očistiti i prekopati, pa će poslužiti za sjetvu i sadnju od srpnja do jeseni. Najbolje ih je malčirati, pa se tlo neće isušivati i zbijati. Pri sjetvi vrsta kao što su endivija i neke kupusnjače, moramo pripaziti da sjeme ima dovoljno vlage za nicanje. Imamo li presadnice, pri sadnji ih trebamo dobro zaliti i prvih nekoliko dana zasjeniti.
Voće. Mlade voćke povremeno moramo zalijevati jer još nemaju snažan korijenov sustav. Ostale voćke pregledavamo i pazimo da ih ne napadnu bolesti i štetnici. Naravno, mnoge vrste donose plodove, pa ih redovito ubiremo.
Začinsko i ljekovito bilje. Većina ovih biljaka ima najbolju aromu i najviše aktivnih tvari netom prije ili u vrijeme cvatnje pa ih trebamo pravovremeno prikupiti. Ove vrste ne trebaju neku osobitu njegu, već ih samo prema potrebi prihranjujemo i zalijevamo.
Drveće, grmovi, ruže i trajnice. Kod ukrasnoga bilja uklanjamo ocvale cvjetove, osim ako neke želimo sačuvati zbog sjemena. Biljke prihranjujemo, osobito ako cvatu ili trebaju cvjetati. Veće trajnice koje su ocvale možemo posve orezati samo ako im se nadzemni dio osušio.
Sezonsko cvijeće. Kako bi sve do mrazeva neumorno cvjetalo, jednogodišnje i balkonsko bilje uglavnom trebamo češće zalijevati i prihranjivati. Primjerice velike, bujne surfinije ljeti ćemo trebati prihranjivati dva do tri puta tjedno. Neke biljke koje rastu u posudama možda ćemo trebati presaditi u veće posude ili u postojeće dodati svježu, hranjivu zemlju. Dvogodišnje biljke sijemo potkraj proljeća i početkom ljeta, pa mlade biljke trebamo redovito zalijevati i prihranjivati, čistiti od korova i okopavati.
Sobno bilje. Mnoge vrste sobnih biljaka tijekom toploga dijela godine – od proljeća pa do prvih mrazeva možemo držati na otvorenome. Uglavnom će im odgovarati sjenovita mjesta, jer bi im jako sunce moglo oštetiti listove. Iznimke su neke vrste kaktusa i sukulenata.
Ljetni uvjeti u vrtu
Moramo biti spremni na nepredvidive vremenske prilike jer se mogu dogoditi vrućine, suše, jaki vjetar, kiša, tuča, poplava… U većini slučajeva možemo spriječiti ili ublažiti štetu. Tako primjerice mreže protiv tuče nisu skupe, a mogu posve zaštititi biljke. Uz to, kako mogu biti različite gustoće, na jakome suncu mogu malo zasjeniti nasad. Visoke temperature i vrući vjetar jako isušuju tlo, pa najviše trpe biljke plitkoga korijena kao što su razne vrste sezonskoga cvijeća i povrća.
Na jako vrućim mjestima ugrožene biljke možemo lagano zasjeniti novinama ili kartonom, a poslužit će i suhi listovi i grane raznih biljaka iz vrta. Osobito dobro moramo pripaziti na sve biljke u posudama jer se one iznimno brzo isušuju, osobito na mjestima koja su okrenuta na jug. Za najveće žege morat ćemo ih zalijevati čak dva do tri puta dnevno. Takvim posudama korisno je načiniti sjenu bilo da ih smjestimo na drugo mjesto, načinimo zaklon ili ih lagano zasjenimo.
Možemo izolirati i same posude; za to nam može poslužiti karton, stiropor ili neki kvalitetniji izolacijski materijal. Biljkama osigurajmo dublje podloške, pa će na raspolaganju moći imati dodatnu količinu vode.
Voda i zalijevanje
Zbog vrućine i suše, ljeti biljke trebamo mnogo više zalijevati nego inače. Zbog visokih temperatura i povremenoga nedostatka vode može doći do prestanka rasta biljaka te odbacivanja cvjetova i plodova. Na nedostatak vode najosjetljivije su posve mlade i tek izniknule biljčice koje i zbog kratkog nedostatka vode mogu odumrijeti. Trebamo pripaziti i na netom presađene biljke i presadnice povrća čiji se korijenov sustav nije dobro razvio i utvrdio.
Za zalijevanje je najprikladnija kišnica. Voda iz vodovoda sadrži klor koji češćim korištenjem šteti biljkama. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda ne preporučuje se i stoga što je hladna, a biljke i tlo su ugrijani. Ta temperaturna razlika biljkama stvara šok što se negativno odražava na rast i razvoj. Prije korištenja vodu iz vodovoda ostavimo da odstoji; klor će ishlapjeti, a voda će se malo ugrijati. Biljke je najbolje zalijevati kad nisu ugrijane – rano ujutro ili pred večer. Najbolje je zalijevati ih uz sami korijen tako da ne močimo listove jer su toplina i vlaga pogoduju razvoju biljnih bolesti.
Povremeno polijevanje po listovima se preporučuje u slučajevima suše i dugotrajno visokih temperatura.
Prihrana biljaka
Ne smijemo zaboraviti na prihranu biljaka jer troše mnogo hraniva. Dušik potreban za rast listova i stabljika, a kalij i fosfor za cvjetove i plodove. Uglavnom primjenjujemo kompleksna gnojiva jer sadrže više važnih elemenata koji su potrebni za pravilan rast i razvoj biljaka. Tekuća ili kristalična gnojiva otapamo u vodi i tako zalijevamo biljke ili ih prihranjujemo preko lista (folijarno). Ona brzo djeluju, jer biljka odmah usvaja hraniva, osobito preko lista pa će vrlo brzo pomoći izgladnjelim i zakržljalim biljkama koje trebaju brzi oporavak. Granulirana gnojiva dodajemo u tlo i ona postupno otpuštaju hraniva.
Održavanje tla u vrtu
Biljke trebamo redovito okopavati jer se na tlu nakon kiše ili zalijevanja zbog vrućine jako brzo stvara pokorica koja pogoršava vodozračne odnose, pa korijenje ne može dobro funkcionirati. Važno je i redovito uklanjati korov, a to ćemo najlakše učiniti kad je tlo vlažno. Malčiranje tla i biljaka ne sprječava samo razvoj korova već se umanjuje gubitak vode i zbijanje tla. Uz to, polagana razgradnja organskih materijala pomalo obogaćuje tlo. Najbolji izbor su organski malčevi koje nastiremo oko biljaka ili po praznim gredicama: sijeno, slama, stelja i lišće. Ako nemamo dovoljno materijala ili želimo zaštititi pojedine biljke, poslužit će novine i karton. Kora drveta se sporije razgrađuje, a ima i ukrasnu ulogu pa se može koristiti u ukrasnome dijelu vrta. Tlo u vrtu povremeno možemo obogaćivati odležanim kompostom ili stajskim gnojem te ga dodavati pojedinim biljkama. Tlo će tako biti obogaćeno hranivima, a poboljšat će se struktura i aktivnost tla.
Što kad nećemo biti kod kuće?
Ljeto je uglavnom i doba godišnjih
odmora i putovanja daleko od kuće. Ako ove godine okolnosti oko pandemije
koronavirusom budu dopustile, mnogi će htjeti otići negdje na odmor, ali treba
pripaziti da biljke u to vrijeme ne zanemarimo. Neke su vrste poput
jednogodišnjeg cvijeća i povrća po pitanju zalijevanja, prihrane i njege
osobito zahtjevne. Prije odmora trebamo obaviti sve najvažnije poslove i
razmisliti kako ćemo pomoći biljkama dok nas nema kod kuće. Temeljito
zalijevanje prije odlaska na put u većini slučajeva neće biti dovoljno, osobito
za povrće, sezonsko cvijeće i biljke koje rastu u posudama. 
Dok nas neće biti kod kuće, možda nam biljke mogu pregledavati i zalijevati susjedi, prijatelji ili rođaci. Druga mogućnost je da postavimo veći ili manji sustav automatskoga zalijevanja. Danas se može nabaviti razna oprema za navodnjavanje, pa tako razmjerno jednostavno možemo načiniti cjeloviti sustav zalijevanja koji se sastoji od cijevi, cjevčica i kapaljka (sustav „kap po kap“). Od velike pomoći su i programatori koji u određeno vrijeme u sustav ispuštaju vodu.
