Luk vlasac (Allium schoenoprasum) je višegodišnja začinska i ljekovita biljka iz porodice lukova (Alliaceae). Raste u obliku kompaktnog busena i poznat je po svom blagom aromatičnom okusu koji podsjeća na luk, ali je znatno nježniji. Za razliku od običnog luka, vlasac ne formira lukovicu već razvija tanke, šuplje, cjevaste listove dužine 20 do 50 cm, ovisno o sorti. Na zajedničkom rizomu može se razviti i do 80 izboja.U prvoj godini vlasac ne cvate. Cvjetanje se događa u drugoj godini, nakon perioda vernalizacije (izlaganja hladnoći), kad se iz starijih izboja razvijaju stabljike visoke do 30 cm s kuglastim cvatom u obliku štitca koji nosi ružičaste ili ljubičaste cvjetove. Cvjetovi su privlačni oprašivačima, a biljka ima i ukrasnu vrijednost u vrtu.
Osim što je aromatičan i ljekovit, vlasac je i prirodni „čuvar“ drugih biljnih kultura. Njegov miris djeluje kao prirodni repelent koji odbija brojne štetnike poput lisnih uši i tripsa. Dobar je susjed celeru, salati, rajčici, krastavcu, tikvicama, mrkvi i grašku. U voćnjacima, posađen uz jabuke, može smanjiti pojavu krastavosti lista i ploda, dok uz ruže smanjuje pjegavost lista.
Ekološki uvjeti i prilagodba
Vlasac je biljka koja vrlo dobro podnosi niske temperature, čak i ispod -20 °C. Kad se dani skrate ispod 14 sati, a temperature padnu ispod 16 °C, biljka ulazi u fazu mirovanja – lišće žuti, odumire, a hranjive tvari se premještaju u podzemne dijelove biljke. Najčešće se prirodno nalazi uz rijeke i na vlažnijim staništima, no jednako dobro uspijeva i u vrtovima i u posudama, na sunčanom ili polusjenovitom položaju.
Uzgoj i razmnožavanje
Vlasac se može uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica, iako se potonja metoda rjeđe koristi. Sjetva se obavlja u jesen ili rano proljeće, izravno u vrt ili u posude na balkonima. Zbog njegove otpornosti na hladnoću, sjetva se može planirati već krajem ožujka. Sjeme vlasca brzo gubi klijavost, pa se preporučuje koristiti samo jednogodišnje sjeme.Za tržišnu proizvodnju svježih listova pogodniji je uzgoj iz presadnica u kontejnerima. Presađivanje se može obaviti u jesen (sredinom listopada) ili u proljeće. Prinos u prvoj godini uzgoja može doseći dvije do tri berbe, dok se u drugoj i trećoj godini može očekivati i do četiri berbe godišnje. Ukupni prinos vlasca može biti i do 30 t/ha.Buseni vlasca mogu se i „pospješivati“ – nakon što u jesen lišće odumre, biljka se izvadi, očisti, skladišti, a zatim tretira toplom vodom ili zrakom kako bi se potaknulo klijanje i rast u zaštićenim uvjetima tijekom zime.
Njega i gnojidba
Vlasac preferira vlažna, rahla i plodna tla s dobrom drenažom. Za rast i razvoj listova važno je redovito zalijevanje, posebice tijekom sušnih razdoblja. Idealno tlo za vlasac je ono bogato organskom tvari.Za dobar prinos listova, preporučuje se gnojidba s 180–200 kg/ha dušika (u 3–4 prihrane), 55 kg fosfora, 200–220 kg kalija te dodatkom kalcija i magnezija (70 kg/ha CaO i 24 kg/ha MgO). Poslije svake berbe preporučuje se prihrana dušikom uz lagano navodnjavanje i međurednu obradu.
Berba i upotreba
Kad listovi dosegnu visinu od 15 do 20 cm, režu se malo iznad tla i slažu u vezice. Svježe ubrani vlasac može se odmah koristiti, sušiti ili zamrznuti za kasniju upotrebu. Najviše arome ima kad se koristi svjež i dodaje jelu neposredno prije posluživanja jer brzo gubi aromu tijekom termičke obrade.Luk vlasac je poželjan sastojak u gotovo svakoj kuhinji – koristi se u salatama, varivima, juhama, umacima, sendvičima i jelima od jaja, sira, ribe i riže. Blaži je od običnog luka pa je odličan i za one koji izbjegavaju jak okus i miris luka. U kulinarstvu se koristi i kao dekoracija, a poznat je i iz mliječnih namaza, pašteta i gotovih proizvoda.
Zdravstvena i ljekovita svojstva
Luk vlasac je izvor brojnih vitamina i minerala: vitamina A, C, K, kalija, kalcija, fosfora, željeza, bakra, magnezija, cinka i folata. Zbog visokog sadržaja antioksidansa i protuupalnih tvari, doprinosi očuvanju zdravlja srca i krvnih žila, regulaciji probave, smanjenju razine kolesterola i šećera u krvi, a zbog djelovanja biljnih spojeva može imati i antikancerogeni učinak. Zahvaljujući blagom diuretičkom učinku koristi se i u prirodnim terapijama detoksikacije organizma. Međutim, osobe alergične na lukovice trebale bi ga izbjegavati, a zbog intenzivnog djelovanja preporučuje se konzumacija u umjerenim količinama. Luk vlasac nije samo začin koji obogaćuje jela, već je i biljka od velike koristi za vrt i zdravlje. Jednostavan je za uzgoj, zahtijeva malo njege, a pruža višestruku korist; nutritivnu, zaštitnu, estetsku i zdravstvenu. Svjež ili sušen, u vrtu ili na prozorskoj dasci, vlasac je neizostavan saveznik svakog domaćinstva.
Naslovna foto: gardenia.net
Pročitajte još:
Peršin – otporna i korisna biljka s mirisom Mediterana
Kopriva – višestruko korisna biljka s velikim potencijalom
Matičnjak – zlatna biljka limunastog mirisa za zdravlje, vrt i dom
Metvica – aromatična biljka s brojnim mogućnostima primjene
Timijan – mirisna biljka bogate primjene i jednostavnog uzgoja
Kadulja – aromatična kraljica mediterana i kontinenta
Origano – začinska biljka s mirisom mediterana
Lavanda – ljubičasto blago mediterana
Bosiljak – ljekovita i aromatična biljka za vrt i kuhinju
 je višegodišnja začinska i ljekovita biljka iz porodice lukova (Alliaceae).){kind=link}