Ilija Jurić, najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik u 2022. godini, oduvijek je bio povezan s poljoprivredom, posebno s uzgojem presadnica koje generacijama u ovoj obitelji uzgajaju. Ilijin otac, Anto Jurić, pokrenuo je OPG prije više od 20 godina. Ipak, ova vrijedna obitelj je cijelo vrijeme ulagala u razvoj, tehnologiju i pratili su trendove na tržištu. Ilija je ubrzo otkrio i strast prema microgreensu, začinskom i egzotičnom bilju te pokrenuo brend Tukkan Greens, a uz koji isporučuje i svoje mikrozelenje.
Ilijini roditelji proizvodnjom presadnica povrća bave se sigurno 40-50 godina. Obitelj je i prije rata dovozila presadnice u Vrbovec, Bjelovar, Križevce i u druge dijelove hrvatske iz Gradačca (BiH) odakle su i podrijetlom. Kad su došli u Hrvatsku, nastavili su raditi što su najbolje znali, presadnice. Tad su se prvi put susreli s tresetnom kockom. Kako su oduvijek bili inovativni, prvi su u Hrvatskoj uzgajali presadnice u njima. Također su i pioniri uzgoja stevije u našoj zemlji koja ih je i stavila na mapu prepoznatljivih OPG-ova.
–Još u srednjoj školi počeo sam naručivati sjemenje raznih vrsta, pa smo razmnožavali. Što god se nije nigdje moglo pronaći i kupiti, mi smo imali, započinje Ilija. Tu sam vidio svoju priliku, potencijal koji bih mogao iskoristiti i čime bih se mogao baviti.
Po struci inženjer radiologije, Ilija navodi da nije vidio mogućnost napretka na radnom mjestu, što u poljoprivredi nije slučaj. Ovdje je mogućnost razvoja itekako izražena.
–Znao sam ako ću ostati u zdravstvenoj struci da ću se tome morati potpuno posvetiti. Ne možete ići na posao i zračiti ljude, biti maksimalno koncentrirani, a paralelno razmišljati je li u plasteniku sve pod kontrolom, kaže Ilija.
Moguće je uzgajati i na malim površinama
–Microgreense su i ranije ljudi radili, ali me jedan događaj kad sam bio na piću s prijateljem naveo na razmišljanje, a sve zbog visokog računa za malo ukrašeni gin-tonik, kako bih mogao početi uzgajati jestivo cvijeće, mikrozelenje i dokazati da poljoprivredna proizvodnja ne mora uključivati isključivo velike površine i npr. žitarice, govori Ilija.
.Tako sam barovima i restoranima počeo nuditi nešto drugačije, primjerice mente koje sam jednom donio u bar, s obzirom da postoje i vrste koje imaju aromu ananasa, jagode, čokolade…ne moram reći kako su ostali oduševljeni i odlučili kupovati od nas, pa se pročulo u krugovima.
OPG Anto Jurić je bio prisiljen prebaciti uzgoj iz Velike Gorice u Luku kraj Vrbovca. Tamo trenutno imaju dva plastenika površine 1000 m2 svaki iz kojih svoje mikrozelenje i jestivo cvijeće šalju diljem Hrvatske, ali rade i s tri najveća maloprodajna lanca u Hrvatskoj.
Kako Ilija navodi, najjednostavnija definicija mikrozelenja jesu mladi izdanci biljaka koji se režu u vrlo ranoj fazi rasta. Mogu imati do 40 puta više minerala i vitamina od odraslih biljaka. Na OPG-u najčešće uzgajaju mikrozelenje graška, koje je i najtraženije, zatim više vrsta rotkvica, gorušice, amarant, dragoljub, rikole itd.
–Potičemo ljude da što više mikrozelenje koriste kao salatu, oni nisu rezervirani samo za „fine“ restorane i za fine dining, već su zaista hranjivi. Često ih se miješa s klicama koje izrastu iz sjemena, nemaju podlogu, nemaju doticaja sa Suncem. Mikrozelenje raste iz podloge, ima doticaja sa Suncem i ima fotosintezu pa ih to čini zdravijima. Duže mogu stajati kad se porežu i imaju manje problema s truljenjem. Bitno je da se pazi na temperaturu i vlagu. U toplijem dijelu godine uzgajamo ih u plastenicima, a u hladnijem dijelu godine ih uzgajamo u zatvorenom prostoru pod lampama gdje kontroliramo ulaz-izlaz zraka, vlagu, ventilaciju itd., spomenuo nam je Ilija.
Dodao je da je optimalna vlaga za uzgoj mikrozelenja oko 40 %, temperatura oko 20-23 °C. Bolesti i štetnici ne stignu napasti biljke jer se ona brzo razvija i koristi.
Mikrozelenje i u bolnicama
Ilija nam je otkrio da ima suradnju s KBC Zagreb, gdje isporučuje pojedine vrste mikrozelenja za dječje, onkološke bolesnike. Mali pacijenti zbog narušenog imuniteta ne smiju jesti tretirano povrće raznim pesticidima, dok mikrozelenje izvrsno podnose. Trenutno Ilija radi i na projektu vezanom uz edukaciju djece i na tome kako uzgojiti ovu zanimljivu namirnicu. Želja mu je, govori, da i škole i vrtići krenu samostalno uzgajati mikropovrće. Tako će dobiti vlastitu super namirnicu koja to zaista i jest. Nema sumnje da mikrozelenje ima budućnost, valja se samo odvažiti i kušati mikrozelenje, nutritivno iznimno vrijednu namirnicu koju možemo koristiti uz gotovo sva jela.
Foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
