Mrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljalog korijena, uglavnom narančaste boje koji se u ishrani može koristiti kao svjež, kuhan ili prerađen. Stoga je cilj svakog proizvođača mrkve, bilo da proizvodi za tržište ili osobne potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednačene korijene, što nije uvijek lako postići. U praksi se nerijetko susrećemo s proizvođačima koji su razočarani izgledom korijena koji su nepravilni, kvrgavi, račvasti te oštećeni od bolesti i štetnika. Takvi korijeni su najčešće rezultat nepoznavanja uzgojnih zahtjeva mrkve. Na rast i razvoj korijena mrkve utječe mnogo čimbenika. Poznavanje njihovog utjecaja bitno je za uzgoj upravo onakve mrkve kakve možemo vidjeti na slici koju nalazimo na vrećici sa sjemenom mrkve.

Važnost tla

Tlo koje u sebi sadrži kamene čestice nije pogodno za uzgoj mrkve, čak ni uz najintenzivnije mjere njege. Zato jer prilikom rasta korijen nailazi na fizičke barijere koje uzrokuju izobličenje (deformaciju). Za uzgoj mrkve nisu pogodna ni teška glinasta tla. Zato jer se korijen teško probija kroz takvo tlo pa neminovno dolazi do njegova račvanja i ograničenog rasta. Osim toga, u takvim tlima nepovoljan je vodozračni odnos, što uvjetuje neravnomjeran rast i pucanje korijena. Mrkva najbolje uspijeva na lakšim, prozračnim tlima, u kojima prevladavaju čestice pijeska kao što su pjeskovite ilovače ili ilovaste pjeskulje.

Što je tlo pjeskovitije to će se korijen jednoličnije i lakše razvijati te poprimiti oblik koji je karakterističan za uzgajanu sortu. Osim teksture, na oblik korijena mrkve utječe struktura i dubina obrade. Za uzgoj mrkve nisu pogodna nestrukturna i grudasta tla jer ometaju pravilan razvoj uslijed čega, također, dolazi do deformacije korijena. Za razliku od takvih tala, tla fine mrvičaste strukture pružaju odlične uvjete za nesmetan razvoj korijena. Plitka obrada tla nije pogodna za uzgoj mrkve. Zato jer nailaskom na dubinski, tvrdi, neobrađeni dio dolazi do prestanka rasta korijena u dužinu i njegovog račvanja, što ne želimo. Dopunska obrada trebala bi osigurati rahli površinski sloj kako bi nicanje sjemena bilo jednolično. Istovremenim nicanjem osiguravamo jednako dugi razvoj svih biljaka.

Mrkva- gnojidba tla

Korijen mrkve se najbolje razvija u tlu koje je plodno, dobro opskrbljeno humusom i hranjivima. Nužno je gnojidbom osigurati ravnomjeran raspored hranjiva cijelom dubinom tla u kojem se razvija korijen. Mrkva ne podnosi direktnu gnojidbu stajskim gnojem i uvijek dolazi u plodored kao drugi usjev, nakon kulture koja se gnojila stajnjakom. Izravna gnojidba nezrelim stajskim gnojem može utjecati na bujni razvoj lišća na štetu korijena. Također i na račvanje i pucanje korijena. U slučaju da je tlo siromašno humusom preporučuje se gnojidba zrelim stajskim gnojem. No u jesen, za sjetvu mrkve u proljeće kako ne bi negativno utjecala na razvoj korijena.

Izbor sorte

Mrkva ima veliki broj stranooplodnih i hibridnih sorata koje spadaju u 6 osnovnih tipova. Tipovi se razlikuju po obliku, veličini korijena i vremenu dospijevanja. Okruglasti oblik korijena imaju sorte u tipu stare sorte Pariška rana čiji je prosječni korijen dug i širok oko 3 cm. U tom tipu nalazimo sorte kratke vegetacije koje se koriste za ranu proizvodnju korijena. Valjkasti oblik tupog vrha korijena karakteriziraju sorte u tipu Amsterdamske koje su dužine oko 10 cm i širine 1-2 cm. Sorte tipa Chatenay imaju korijen blago stožastog oblika s tupim vrhom, dužine oko 15 cm i promjer oko 4 cm. Koriste se u jesenskoj srednje kasnoj proizvodnji. U tip Berlicum spadaju sorte koje imaju dugi valjkasti korijen s tupim vrhom dužine do čak 30 cm i promjer 3-4 cm. Namijenjeni
su za jesensku proizvodnju. Sorte u tipu Flaker imaju krupne korijene uglavnom stožastog oblika sa zaobljenim ili zašiljenim vrhom. Korijeni su dužine 30-ak cm i 4-5 cm široki. To su kasne sorte koje se uglavnom koriste za preradu.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakI domaća radinost u obveznom osiguranju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.