Primjerice, kako bi se vrlo teško tlo dovelo u normalno stanje plodnosti, potrebni su veliki izdaci za temeljito popravljanje. Ili, pri nedostatku padalina u najkritičnijim fazama razvoja biljaka, potrebno je izgraditi sustav umjetnog natapanja, inače ne treba ulaziti u postrnu proizvodnju povrća. Tamo gdje je tlo dobrih svojstava, ali je podložno suvišnoj vlazi, potrebno je izgraditi odvodnju sustavom kanala i drenaže.
Dobro shvaćanje i poznavanje prirode biljaka, kao i znalačka primjena svih tehnoloških mjera pod određenim uvjetima, omogućuju najveći uspjeh u proizvodnji povrća. Tko bolje upozna prirodne potrebe biljaka taj je u prednosti jer će moći prije primijeniti metodu upravljanja njenim rastom i razvojem ka najvećim prinosima.
Sve povrtne kulture s obzirom na vrste i skupine imaju niz zajedničkih osobina ali i ponešto specifičnoga. Za svaku vrstu, pa i za svaku sortu, te osobine treba poznavati.
Mogućnosti postrne proizvodnje povrća
Poslije žetve žitarica svake godine ostaje na stotine neiskorištenih hektara bilo da je riječ o ratarskim ili povrćarskim površinama. Nisu sve postrne površine pogodne za postrni uzgoj povrća, no sigurno se barem jedan dio može iskoristiti, i to bez većih teškoća.
Iskorištavanje sunčeve energije
Od žetve pšenice do pojave prvih mrazova na raspolaganju stoji prilično velik zbroj topline, od 1500 do 1800 oC, prosječno od godine do godine. Ova sunčeva energija treba se iskoristiti za proizvodnju hrane, za čovjeka ili za stoku. U krajevima s kontinentalnom klimom biraju se sorte povrća s duljinom vegetacije do 110 dana, s time što u trenutku žetve prije sadnice moraju biti spremne za presađivanje. U primorskim krajevima s blažom klimom, gdje nema opasnosti od jesenskih mrazeva, mogu se uzgajati sorte sa duljom vegetacijom.
Praćenje klime i temperature
Kako bi postrna proizvodnja povrća bila pouzdanija, potrebno je poznavati klimu svakog kraja, a ako se ona ne poznaje, onda je uputno pratiti je u narednih 10 godina. Potrebno je ispitati sve čimbenike klime, posebno zbroj topline po mjesecima. Zbroj toplinske energije uvjetuje izbor vrste i sorte, odnosno izbor kultura koje dolaze u obzir za uzgoj. Međutim, za uspješan uzgoj bilo koje kulture nije odlučujući samo ukupan zbroj topline, odnosno temperature, već je bitan broj dana za koji se zbroj topline postigne, uz prosječnu vrijednost srednje dnevne temperature. Za većinu biljaka ta srednja prosječna temperatura bitna je samo ako je aktivna, iznad 10 oC, a kod nekih toploljubivih kultura iznad 15 oC. Iz ovoga proizlazi zadatak ispitati koliko dana stoji na raspolaganju u kontinentalnim krajevima s navedenim temperaturama.
Ništa bez navodnjavanja
Postrna proizvodnja povrća ne može biti zasnovana a da nije osigurana voda za navodnjavanje, jer to bi bio preveliki rizik i financisjki gubitak. To je posebno izraženo u priobalju, kada su u vrijeme sjetve ili sadnje povrća znatnije izraženi sušni dani u duljem razdoblju. Tamo se od ukupnih površina navodnjava u prosjeku samo 15 %, što pruža veliku priliku proširenja postrne proizvodnje povrća. A tamo ipak nema povrća, čak ni izdaleka koliko bi trebalo i moglo biti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPriprema plodova za sušenje
Sljedeći članakNedostatak cinka kod vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.