Oblici uzgoja vrta na malo prostora mogli bi se podjeliti na nekoliko oblika:
• uzgoj u manjim kontejnerima (sandučići, veće tegle)
• uzgoj uz razne vrste potpornja (vrt u zraku)
• široki redovi (vrt na kocke)
• sjetva u međuredove

Manji i veći sandučići

poput stolova u zaštićenu prostoru (parapeti, ali nešto niži), pružaju mogućnost uzgoja povrća kao na gredici. Dubina takva sandučića za uspješan uzgoj mora biti 30 – 40 cm. Takve se posude lako sele, bilo da su u vrtu ili na terasi. Prema potrebi kulture, kontejner preselite kako želite. Na taj način možete imati svake godine drugi izgled vrta, ali i mijenjati kulture prema njihovim zahtjevima za svjetlom. Osim toga, takvi povišeni kontejneri prikladni su za starije osobe kako ne bi morale čučati plijeveći gredice, ili biti dugo pogrbljeni prilikom sadnje i sjetve.

Korov će manje rasti u takvim “vrtićima”. Za razliku od uzgoja na gredicama u vrtu, takve ćete nasade plijeviti gotovo svakodnevno, jer to vam na tako malom i povišenom prostoru neće biti veliki problem.
Što se tiče vode, te se gredice moraju češće zalijevati i dobro paziti kako se zemlja ne bi sasušila, što bi se moglo lako dogoditi s obzirom na to da se radi o manjem (ograničenom) volumenu zemlje. Hranjiva će se također brže gubiti, pa treba voditi računa i o pravodobnoj prihrani. Ako je sunce ljeti prejako, lako ćete napraviti prijenosno sjenilo od hasure.

Vrt na malo prostora uz potporanj (uspravni uzgoj)

Razne vrste potpornja od žice, mreže, drva, štapovi… pružaju mogućnost uzgoja povrća (više) na malom prostoru. Berba će biti olakšana i sigurna, a urodi bolji nego na gredicama na zemlji.
Bilje podignuto uz potporanj ima bolje uvjete rasta. Prozračivanje među listovima, pogotovo kod kultura s velikim lišćem (krastavac, dinje), bit će bolje pa će i obolijevanja od raznih bolesti biti manje. Kao i u kontejnerima, i kod ovog uzgoja treba pažljivo zalijevati (redovito i dovoljno).

Ako na taj način uzgajate lubenice i dinje potrebno će biti pomoći držati plodove kako vriježe ne bi popucale kad plodovi otežaju. Pratite debljanje plodova, i kad vam se čini da su preteški za nježne vriježe, uzmite neku mrežu ili jednostavno staru najlonsku čarapu i stavite plod u takvu “nosiljku”. Pričvrstite mrežu za čvrsti potporanj (armaturu). Tako će plod visjeti u mreži a ne na vriježi. Za grah ili krastavce takve nosiljke neće biti potrebne.

Široki redovi (kocke)

Riječ je o uzgoju koji sliči na šahovsku ploču, i kod njega će biti tlo prekriveno (zatvoreni sklop).
Ovim načinom prilikom sjetve planirate male razmake sjetve i sadnje, tako da narasle biljke stvore gusti zatvoreni sklop, pa korov ima manje šanse za nicanje. Urod će biti veći nego na gredici sa samo jednom vrstom povrća. Pojedinačno, neke biljke neće roditi primjerice trostruko, ali ukupno će berba biti bogatija.
Sjetva na male kratke gredice (kocke) također traži veliku brigu oko redovitoga odgovarajućeg zalijevanja. Nikako nije dobro namakati previše, kako vlaga ne bi bila previsoka u prizemnim dijelovima bilja, te uvećala mogućnost obolijevanja od raznih biljnih bolesti.
Gusti sklop pružit će mogućnost duljeg uzgoja bilja koje ne voli jako sunce i vrućinu. Primjerice, to su salata, grašak, špinat. Bilje iz okoline stvarat će sjenu i zaštititi tlo od brzog isušivanja.

Prethodni članakBolesti povrtlarskih mahunarki
Sljedeći članakŠtetnici i bolesti povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.