U talijanskom sortimentu dolazi među tri najvažnije sorte, jer je dobro prihvaća tržište. Fetelova spada među vrlo kvalitetne sorte. Srednje je bujnog rasta s dosta tankih izbojaka, koje rezom treba prorijediti. Plodove najviše donosi (80%) na kratkim rodnim izbojcima koje zovemo štrljcima. Štrljak je kratki rodni izbojak koji na vrhu nosi cvatni pup, a sa strane nema pupova već samo ožiljke peteljki lišća.
Uzgojni oblici
Cijepljena na podlogu dunje prikladna je za uzgoj u gustom sklopu gdje se sadi do 3000 sadnica po 1 ha. Međutim, ako se uzgaja cijepljena na dunju tada treba koristiti međupodlogu, jer nema dobar afinitet s dunjom. To znači da se na dunju kao podlogu najprije cijepi sorta koja ima dobar afinitet s dunjom, a potom na tu sortu Fetelova. Ta sorta koja je cijepljena izravno na dunju posreduje između dunje i Fetelova, a nazivamo je međupodlogom. Za međupodlogu se mogu koristiti sorte Gelertova, Pastorčica, Sv. Marija i druge.
Habitus rasta sorte Fetelove odgovara za uzgojne oblike: vitko vreteno, vretence, tatura trelis, slobodna palmeta s kosim granama itd. Sve su to uzgojni oblici koje danas primjenjujemo u intenzivnom uzgoju krušaka u voćnjacima gustog sklopa. Prikladan razmak sadnje za ovu sortu na podlozi dunje je 3,5 – 4,0 m između redova, a u redu 90 – 110 cm.
Najbolje joj odgovaraju umjereno topla područja s nešto relativnom vlagom zraka. Voli dublja, dobro drenirana struktura i plodna tla. Ne podnosi alkalna i karbonatna tla koja sadržavaju više od 1,5 posto aktivnog vapna, jer na takvim tlima obolijeva od žutice lišća ili ferokloroze. Cvate srednje rano, a dobri su joj oprašivači sorta Vilijamovka, Boskova tikvica, Packhams Triumph, Gelert, Passe Crassane i druge diploidne sorte koje istovremeno cvatu, odnosno koje se podudaraju u vremenu cvatnje. Sorta je sklona zametanju partenokarpnih plodova, no, ne u dovoljnoj mjeri. Partenokarpni se plodovi zameću ako za cvatnje nastupi zahladnjenje. Osjetljiva je prema bakterijskoj bolesti, bakterijskoj paleži, a srednje osjetljiva prema kruškovoj buhi i toplotnom udaru.
Rodnost
U rodnost dolazi srednje rano, a daje srednje visoke prirode. Kasno je jesenska sorta. Plodovi dozrijevaju za berbu oko 30 dana nakon Vilijamovke, odnosno potkraj rujna. Plod je velik do srednje velik, prosječne mase 200 – 250 grama. No, nisu rijetki veliki plodovi od 320 grama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBolesti povrtlarskih mahunarki
Sljedeći članakŠtetnici i bolesti povrća
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.