Rabarbara (Rheum rhabarbarum) je višegodišnja biljka koja se uzgaja zbog sočnih lisnih peteljki. Iako je botanički povrće, najčešće se upotrebljava u slatkim jelima.
Od pita i kompota do džemova i osvježavajućih napitaka, rabarbara je svestrana namirnica za koju mnogi nisu još čuli. Ova otporna biljka uspijeva i u hladnijim klimatskim uvjetima, a budući da nije zahtjevna za uzgoj, lako može postati dio svakog vrta.
Kako uzgojiti rabarbaru?
Životni vijek rabarbare može biti i do 30 godina, no u uzgoju je obično 7 do 9 godina. Najbolje uspijeva na dubokom, plodnom, srednje teškom i dobro dreniranom tlu. Odgovaraju joj sunčana ili polusjenovita mjesta. Preferira umjerenu klimu i dobro podnosi niske temperature. Razmnožava se sjemenom ili reznicama rizoma. Uzgoj iz sjemena zahtijeva više vremena i strpljenja, jer sjeme ima nisku stopu klijanja, a berba se onda obično obavlja tek u trećoj godini. S druge strane, reznice rizoma omogućuju brži rast i raniju berbu, obično već u drugoj godini nakon sadnje. Zato su reznice jednostavniji i učinkovitiji način razmnožavanja. Reznice se dobivaju dijeljenjem korijena starijih biljaka u rano proljeće ili jesen. Svaki dio mora imati barem jedan pupoljak.
Sadnja se obavlja u rano proljeće, do kraja ožujka, ili u jesen, do sredine listopada. U kontinentalnim područjima izbjegava se kasna sadnja kako bi biljke imale dovoljno vremena da se dobro ukorijene prije zime. Sadi se u jarke tako da se gornji dio reznice pokrije s 5 do 6 cm tla. Za jednu biljku treba osigurati prostor od oko 1 m² jer ima veliku i široku lisnu masu i snažan korijen. Dobro je ukloniti sve cvjetne stabljike kada se pojave, kako bi se energija usmjerila u razvoj peteljki.
Berba peteljki
Kod dvogodišnjih biljaka mogu se ubrati 2 do 3 peteljke. Prava berba započinje kod trogodišnjih i starijih biljaka, a provodi se svakih 7 do 10 dana, pri čemu se beru samo peteljke s potpuno razvijenim listovima. U kontinentalnim područjima to je obično od sredine travnja do sredine lipnja ili kraja lipnja, ovisno o temperaturama. Pri visokim temperaturama, peteljke postaju spužvaste i gube karakterističnu sočnost. Berba se obavlja ručno, naglim otkidanjem peteljki što bliže bazi biljke kako bi ostao što manji ožiljak. Najčešća sorta je “Victoria”, poznata po dugim, debelim peteljkama crvene epiderme i ružičastog unutarnjeg tkiva.
Niskokalorična i zdrava
Rabarbara je bogata korisnim kiselinama, mineralima, polifenolima i vitaminima te ima snažna antioksidativna, antialergijska i antiupalna svojstva. Niskokalorična je i bogata vlaknima, što pridonosi zdravoj probavi i održavanju crijevne flore. Izvor je vitamina K, ključnog za zdravlje kostiju i pravilno zgrušavanje krvi, dok vitamin C jača imunitet. Zahvaljujući visokom udjelu vitamina A, pridonosi zdravlju očiju. Osim toga, sadrži kalij, koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Svestrana u kuhinji
U lišću je prisutan sastojak antrakinon, koji je u većoj količini otrovan, pa se plojka lista ne koristi. Ako je površina peteljke malo grublja, može se oguliti po cijeloj dužini jednim zahvatom nožem, no često je i ne treba guliti. Za pripremu jela peteljke se obično izrežu na komadiće od 2 do 4 cm i kuhaju 5 do 10 min. Peteljke rabarbare koriste se na razne načine u kuhinji, najčešće u pripremi deserata. Popularne su u pitama i kolačima, često u kombinaciji s jabukama ili jagodama, a od njih se mogu napraviti i kompoti, džemovi i marmelade. Odlična je i za pripremu sokova ili kao dodatak limunadama i koktelima. Iako nije uobičajena u slanim jelima, od peteljki se mogu napraviti umaci koji mogu poslužiti kao prilog uz meso, a može se i konzervirati ili zamrzavati za kasniju upotrebu.
 je višegodišnja biljka koja se uzgaja zbog sočnih lisnih peteljki. Iako je botanički povrće, najčešće se upotrebljava u slatkim jelima.){kind=link}