Kroz kolovoz i rujan se, osim berbe čitavog niza proljetnih kultura, priprema tlo te obavlja sjetva i sadnja povrća za jesensku i zimsku berbu ili čak i ozimi uzgoj, čija će se berba obaviti naredne godine.
U kolovozu su još uvijek mogući vrući dani i sušna razdoblja. Zato je potrebno redovito zalijevanje povrtnih vrsta u punoj vegetaciji i berbi, kao i onih tek posađenih. Treba izbjegavati zalijevanje po listovima jer suvišna vlaga potiče razvoj i širenje bolesti. Dani se skraćuju, vlaga zraka se povećava, a u nekim područjima se počinju javljati i jutarnje magle. Moguća je i pojava kišnih razdoblja tako da je potrebno pripaziti na razvoj biljnih bolesti poput sive plijesni, pepelnice i plamenjače; s njima većina povrtnih vrsta može imati puno poteškoća.
Što se bere tijekom kolovoza?
Tijekom kolovoza beru se rajčica, paprika, feferoni, patlidžan, blitva, cikla, korabica, luk i češnjak, mrkva, radič, krumpir, kukuruz šećerac, mahune, krastavac, tikvica, dinja, lubenica, bamija, novozelandski špinat, neki kultivari cvjetače, brokule, kelja, kupusa, kao i mnogobrojno začinsko bilje. Zbog postupnog snižavanja temperatura pogodno je vrijeme za sjetvu i sadnju endivije, crne rotkve, repe te ponovnu sjetvu salate, radiča, rige, rotkvice, matovilca, špinata.
U rujnu se ovisno o stanju usjeva još uvijek beru različite vrste plodovitog povrća. Bere se grah mahunar i zrnaš, mrkva, celer rebraš i korjenaš, cikla, a krajem rujna se može započeti i s vađenjem batata. Početkom mjeseca još uvijek se mogu sijati endivija, crna rotkva, rotkva i repa. Ovisno o vremenu, gotovo cijeli mjesec obavlja se sjetva salate, peršina, rige, rotkvice, matovilca, špinata, kres salate, potočarke.
Povoljno je vrijeme za sadnju presadnica salate, endivije, radiča i poriluka. Potkraj mjeseca može se započeti sa sadnjom češnjeva češnjaka i lučica luka. Bez obzira u kojoj su fazi rasta, biljke u vrtu i tijekom rujna zahtijevaju redovito zalijevanje i prihranu te zaštitu od bolesti i štetnika. Redovito se uklanja korov te osušeni i bolesni dijelovi biljaka. Sve kako bi se smanjila mogućost širenja eventualne zaraze u uvjetima povišene vlage.
Što se još sve može posaditi?
Kupusnjače posađene u srpnju potrebno je prihraniti mineralnim dušičnim gnojivom i ogrnuti kako bi se sačuvala vlaga u tlu. U mediteranskom dijelu se tek obavlja sadnja, dok će berba biti tijekom zime i ranog proljeća. S obzirom da se radi o srednje kasnim i kasnim kultivarima, sadnja kupusa se obavlja na razmake od 40 x 60 cm do 50 x 70 cm. Kasni i zimski kultivari kelja sade se na razmak 50 x 55 cm. Na podjednake razmake se sade brokula i cvjetača te kelj pupčar. Sukcesivna sadnja korabice svakih 7 do 10 dana za kontinuiranu berbu tijekom jeseni obavlja se na razmak 40 x 30 ili 30 x 30 cm (8 do 12 biljaka/m2).
U kontinentalnim dijelovima se u kolovozu sije zimska salata, dok se mediteranskom dijelu u kolovozu obavlja sjetva jesensko-zimske salate. Sadi se u rujnu na razmak 20 x 25 cm. Dok se na kontinentu endivija u kolovozu presađuje, u priobalju se još uvijek sije tako da se sadnja obavlja u rujnu. Sadi se na nešto veće razmake u odnosu na salatu, npr. 30 x 40 cm. Sjetva matovilca započinje krajem kolovoza na razmak redova 10 do 15 redova i unutar reda 4 do 6 cm.
Moguće je i sjetva širom. Ovisno o roku sjetve, matovilac za berbu dolazi za 30 do 40 dana ili čak za 60 dana ili više ako je kasna sjetva. Iz kasnijih rokova u kontinentalnom dijelu zemlje dolazi za berbu tek u proljeće. U mediteranskom se bere tijekom kasne jeseni i zime. Špinat u kontinentalnom, a blitva u mediteranskom dijelu siju se u kolovozu za jesensku potrošnju. Berba je najčešće višekratna, kod blitve obavezno jer se obiru vanjski listovi, a započinje oko 40 dana nakon nicanja.
Rotkvica se uspješno uzgaja tijekom jeseni kad se sa sjetvom započinje krajem kolovoza i u rujnu. Sije se na razmak redova 15 do 20 cm. Sije se oko 350 sjemenki po m2 na dubinu od 1 do 1,5 cm. Nakon sjetve tlo se povalja kako bi se osigurao kapilarni dotok vode do plitko posijanog sjemena. Jednolična dubina sjetve omogućuje jednolično nicanje i formiranje hipokotilskog gomolja najvećim dijelom iznad površine tla. Uz ovakvu sjetvu može se očekivati oko 200 rotkvica/m2, odnosno 15 do 20 vezica za prodaju. Dužina vegetacije u jesenskom uzgoju iznosi 45 do 50 dana.
Krajem rujna započinje sadnja lučica luka i češnjeva češnjaka. Za to ima prednost mediteransko područje s blagom zimom i dosta oborina. U slučaju jesenske sadnje lučica se sadi malo dublje, kako je golomrazica ne bi nadigla i oštetila mlado korijenje. Tijekom kasne jeseni i zime lučica će se dobro ukorijeniti. Ponekad će i potjerati novo lišće, ali neće stradati od zime. Za jesensku sadnju prikladnija je sitnija lučica, promjera 9 do 15 mm. Manja je mogućnost vernalizacije tijekom zime i ranog proljeća i kasnije pojave cvjetne stabljike.
Sadi na uzdignute gredice ili na ravnu površinu u trake s razmakom redova 20 do 30 cm s 4 do 5 redova u traci i razmakon među trakama 40 do 60 cm. Razmak sadnje lučica u redu je 10 do 15 cm, a dubina sadnje 2 do 3 cm. Na iste razmake sade se i češnjevi češnjaka; s time da razmak biljaka u redu ovisi o krupnoći češnjeva za sadnju. Ako se sade krupniji češnjevi (5 do 6 g) 20 biljaka/m2 može dati vrlo dobar prinos. Sitniji češnjevi sade se na sklop do 40 biljaka/m2. Za jesenski uzgoj potrebno je 1000 do 1200 kg/ha sadnog materijala. Češnjevi se polažu uspravno, pri jesenskoj sadnji i u hladnijim područjima na dubinu 4 do 5 cm.
