Pikiranje ili presađivanje

Pikiranje je presađivanje biljaka u stadiju razvijenih kotiledonskih listova ili u stadiju razvijenih jednog do dva prava lista. Preporučuje se pikirati plodovito povrće (rajčica, paprika, patlidžan) s pojavom prvog pravog lista. Celer u stadiju razvijena dva prava lista.
Svrha pikiranja je proizvodnja kvalitetnih presadnica povrća. Presadnice su sadnice zeljastih biljaka uzgojene iz sjemena ili pak vegetativnih biljnih dijelova (npr. kod batata). Iako je pri uzgoju povrća iz presadnica veći utrošak ljudskog rada nego pri izravnoj sjetvi sjemena, brojne su prednosti proizvodnje povrća iz presadnica. Veća je iskoristivost sjemena, omogućena je ranija proizvodnja na otvorenom, ujednačen je rast biljaka, ranija berba te veći prinosi…

Vrste povrća koje se pikiraju mogu se sijati u sandučiće i na gredice (na otvorenom ili u zaštićenom prostoru). U fazi razvijenih kotiledona ili pravih listova male biljke se čupaju iz sandučića i pikiraju u kontejnere ili neko drugo mjesto uzgoja. Ovime biljke prolaze stres na koji reagiraju kratkotrajnim zastojem u rastu. To se očituje u skraćenju i debljanju stabljike, razvijenijem korijenovom sustavu presadnice te ranijom pojavom cvjetova.

Pinciranje – uklanjanje zaperaka

Pinciranje je mjera njege u uzgoju plodovitog povrća kojom se uklanjaju zaperci (postrani izboji dužine 5-10cm) koji se razvijaju u pazuhu listova. Ovim se postupkom utječe na regulaciju vegetativnog rasta rajčice, patlidžana… Naime, uslijed optimalnih uvjeta rajčica razvija veliku lisnu masu i mnogo zaperaka što utječe na smanjeno zametanje plodova. Ujedno, plodovi koji se zametnu su sitniji.
Kod indeterminantnih kultivara rajčice zaperci se uklanjaju jednom tjedno pri čemu se provodi i omatanje veziva oko biljaka. Zaperci se uklanjaju rukom, nožem ili škarama. Pri čemu mjesto reza treba biti što manje kako bi se spriječila infekcija i razvoj uzročnika bolesti.

Prethodni članakSuzbijanje korova u rajčici
Sljedeći članakLjetne opasnosti boravka u prirodi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.