Stranice u tiskanom izdanju: 9 – 10

Soja u Hrvatskoj spada među tri najvažnije ratarske kulture. Izuzetno je značajna proteinska kultura za hranidbu životinja, stočarsku proizvodnju i proizvodnju prehrambenih proizvoda, a soja proizvedena u Hrvatskoj bez genetičke modifikacije ima posebnu važnost. U cilju promocije soje i edukacije proizvođača, više od 200 najvećih proizvođača soje iz Republike Hrvatske i  susjednih zemalja, te predstavnici izvoznika, prerađivačkih kapaciteta, kontrolnih kuća i nadležnih institucija, okupili su se na drugim Danima polja održive proizvodnje soje Dunav Soja. Drugi dani polja održani su u organizaciji Udruženja Dunav Soja, Poljoprivrednog instituta Osijek, Bc Instituta iz Zagreba i tvrtki  Orchem i Yara.

Prema riječima Luke Andrića, pomoćnika ravnatelja instituta i voditelja Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek, razvoj proizvodnje soje u Hrvatskoj započeo je 70-ih godina kad se soja proizvodila na dvije do tri tisuće hektara. Nakon toga intenzivira se rad na programu selekcije sjemenarstva Poljoprivrednog instituta Osijek, pa je soja početkom 80-ih godina zauzela 20-ak tisuća hektara, a  kontinuirani rast se nastavio tijekom sljedećih godina.

Ono što je važno za soju u usporedbi s drugim ratarskim  kulturama je da u zadnjih pet godina imamo udvostručenje i sad Hrvatska proizvodi više od  80 tisuća hektara soje godišnje. Samim tim, soja se svrstava u tri najvažnije ratarske kulture, odmah iza kukuruza i pšenice. Poljoprivredni institut Osijek je djelovao i u smislu oplemenjivanja i u ponudi vrlo kvalitetnog sortimenta, ali i edukativno kako bi brojne proizvođače upoznao s tehnologijom proizvodnje i organizirao kvalitetno sjemenarstvo i ovaj porast proizvodnje na 80 tisuća prati zadovoljstvo sortimentom, rezultatima i u konačnici komercijalnim efektom te proizvodnje, smatra Andrić.

Na 2. Danima polja održive proizvodnje polja soje prikazano je 36 različitih pokusa raznih sorti proizvođača sjemenskih kuća, herbicidni pokusi i pokusi ishrane biljaka i inokulanata. Sedam sjemenskih kuća prestavilo je program, a Bc Institut d.d. je predstavio 4 sorte soje:

PEDRO – (0-I GZ) srednje rana sorta, s potencijalom rodnosti >5,5 t/ha. Optimalan sklop 450 000 – 550 000 biljaka po hektaru. U optimalnom sklopu daje izrazito visoke urode zrna uz nisku žetvenu vlagu. Odlična tolerantnost na bolesti i polijeganje

BAHIA – (0-I GZ) srednje rana sorta, s potencijalom rodnosti >5,3 t/ha. Optimalan sklop 450 000 – 550 000 biljaka po hektaru. U optimalnom sklopu daje vrhunske urode zrna uz nisku žetvenu vlagu. Dobra tolerantnost na bolesti i polijeganje

ASCASUBI – (I GZ) srednje kasna sorta, s potencijalom rodnosti >5,4 t/ha. Optimalan sklop 450 000 – 550 000 biljaka po hektaru. U optimalnom sklopu daje vrhunske urode zrna uz nisku žetvenu vlagu. Dobra tolerantnost na bolesti i polijeganje.

AMMA –  (I GZ) srednje kasna sorta, s potencijalom rodnosti >5,5 t/ha. Optimalan sklop 450 000 – 550 000 biljaka po hektaru. U optimalnom sklopu daje vrhunske urode zrna uz nisku žetvenu vlagu. Dobra tolerantnost na bolesti i polijeganje.

            BEZ GMO soja

Značaj BEZ GMO kakvoće i europskog porijekla soje, kao i važnost BEZ GMO označavanja prehrambenih proizvoda, istaknut je i ovom prilikom. Dr. Jovana Đisalov, iz Dunav Soja udruženja, naglasila je da je soja s ovog područja izuzetno atraktivna i tražena na europskom tržištu gdje dominira brazilska soja koja je u najvećoj mjeri genetički modificirana.

-Situacija nije sjajna jer imamo veliki disbalans. Hrvatska više od polovice proizvedene  nemodificirane soje izvozi dok s druge strane uvozi sojinu sačmu i druge sojine proizvode koji se koriste u stočnoj hrani, a koji su 90 posto genetički modificirani, dok se krajnji proizvodi meso, mlijeko i jaja kao takvi ne označavaju. Upravo iz toga razloga će Udruženje Dunav Soja zajedno s Ministarstvom poljoprivrede RH raditi na kreiranju jednog nacionalnog okvira označavanja BEZ GMO hrane, čime ćemo podržati domaću proizvodnju a potrošačima omogućili pravo izbora, najavila je Đilasov.

Inicijativa za promociju, unaprjeđenje i razvoj genetički nemodificirane soje u Europi, a s naglaskom na dunavsku regiju započela je 2012. godine. Upravo na toj misiji temelji se i misija udruženja Dunav Soja, europskog, međunarodno nezavisnog, neprofitnog udruženja za promociju i podršku proizvodnje visokokvalitetne genetički nemodificirane (BEZ GMO) hrane u Europi koje okuplja više od 300 članova iz više od 20 europskih zemalja. Programi Dunav Soja udruženja su Dunav Soja i Europe Soja standardi kvalitete kao i BEZ GMO Standard za Dunavsku Regiju koji omogućavaju bez gmo certifikaciju i označavanje prehrambenih proizvoda čime se jamči da je proizvod kontroliranog porijekla i kvalitete, u čijoj proizvodnji nisu korišteni genetički nemodificirani sastojci.

Prošle godine u Europi je proizvedeno više od 600.000 tona soje po Dunav Soja standardu kvaliteti, a ove godine se na zahtjev europskih kupaca očekuje još veća potražnja, što u Dunav soja udruženju smatraju velikom prilikom za poljoprivredne proizvođače jer kroz Dunav Soja certifikaciju, mogu ostvariti plasman i na domaćem i na stranom tržištu.

            Korovi – najveći problem

-Ako gledamo danas, soja u Hrvatskoj je toliko rasprostranjena  da je u biti Hrvatska jedan od glavnih proizvođača soje u Europi. A u suradnji s Dunav Soja vidimo budućnost i mogućnost još većeg razvoja. Stoga je soja za nas strateška kultura. Ograničen izbor zaštite usjeva soje dodatni je izazov za Belchim koji će i dalje raditi na razvijanju novih proizvoda i kvalitetnih preporuka za rješavanje ključnih bioloških problema u soji, najavio je Vasja Hafner, iz tvrtkeOrchem. Predstavljanje njihovog herbicida Proman, za zaštitu soje od korova, izazvao je veliki interes među proizvođačima.

-Korovi su najveći problem, njih se treba riješiti. Kod soje su rijetke bolesti, s tim do sada nisam imao problema. Nekad malo sa štetnicima, ali uglavnom korovi, ističe Drago Kovačić iz Tomašanaca, dugogodišnji proizvođač koji soju sije na desetak hektara površine i koji je Dane polja proizvodnje soje došao posjetiti kako bi se upoznao s novim zaštitnim sredstvima. Osim sa zaštitom, proizvođači su se upoznali i s prihranom biljaka, a jedan od vodećih svjetskih proizvođača gnojiva, Yara predstavio je svoja rješenja za održivu poljoprivredu i okoliš.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje