Na površinama koje obrađuje OPG Alena Šopara (OPG ŠOPAR) kod murskog Središća, na Danu polja prikazani su pokusi na parcelama na kojima su kukuruz i pšenica zasijani u usitnjenu pretkulturu ili malč, uz primjenu mikoriznih gljivica. To bi trebala biti, prema riječima agronoma i ratara, sjajna budućnost za našu poljoprivredu.
Na polju između Murskog Središća, Hlapičine i Selnice u Međimurskoj županiji održan je Dan polja pšenice, ječma i kukuruza. Skup su obilježila kvalitetna predavanja, predstavljanje novog načina obrade tla te veliki broj nazočnika.
Mikoriza i sjetva u malč svijetla su budućnost poljoprivrede
Gotovo savršeno predavanje imala je Suzana Pajić, dipl. ing. agr., iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede. Ona je i organizirala ovaj Dan polja, a domaćin je bio prvi čovjek Uprave u Čakovcu mr. sc. Milorad Šubić. Pokusi su obavljeni na poljoprivrednim parcelama OPG Babić iz Svetog Martina na Muri i OPG Šopar iz Murskog Središća.
Posebnu pozornost privuklo je predavanje kao i razgledavanje površina na kojima su žitarice zasijane primjenom mikorize i u usitnjeni pokrov – malč. Mikorizirano sjeme se sijalo u tlo koje nije izorano (no-till), nego se sjeme polaže izravno u zelenu smjesu ili malč koji je nastao usitnjavanjem predkulture. Pajić je naglasila kako je primjena mikorize i no-till sjetva budućnost poljoprivrede. Na području Murskog Središća i susjednih općina pokuse u poljoprivredi provodi od 2005. godine. Magistar Šubić naziva to impresivnim kontinuitetom, jedinstvenim u cijeloj našoj državi. Da se radi dobro pokazuje i odaziv poljoprivrednih proizvođača iz svih krajeva kontinentalne Hrvatske. Osim njih i brojnih predstavnika proizvođača sjemenja, zaštitnih sredstava i gnojiva.
Hrvatskoj ne prijeti glad – žitarice u dobroj kondiciji!
U razgovorima s poljoprivrednicima, agronomima, predstavnicima sjemenarskih instituta i proizvođača zaštitnih sredstava čulo se kako je Hrvatska prebogata poljoprivrednim proizvodima. Hrvatskoj uopće ne prijeti glad, kako to žele prenaglasiti servisni mediji uvozničkih lobista.
–Hrvatska neće biti gladna, jer imamo svega. Ako vam kažemo kako proizvodimo 800.000 vagona pšenice, a trošimo 300.000 tisuća, onda znajte kako smo bogati, rekla su četvorica ratara.
Isto tako rekli su kako se sije sve manje žitarica za pšenično krušno brašno. Počele su prevladavati sorte za kekse (Domaćica, Petit Beurre, Napolitanke…).
Što se tiče stanja žitarica, Pajićeva je rekla kako je do sada ove godine napadalo više kiše nego u istom razdoblju lani. Određene štete, u prvom redu polijeganje ječma, prouzročila je tuča koja je padala 25. svibnja. Na pokusnim poljima OPG Babić raste 28 vrsta hibrida kukuruza. Na površinama OPG Šopar raste i dozrijeva 44 vrsti pšenica i ječma. Sve su bile u dobrom stanju za obilnu žetvu.
Jedan važan skup mehanizama preživljavanja biljaka u nepovoljnim uvjetima uključuje stvaranje obostrano korisnih odnosa između korijena biljaka i organizama koji se nalaze u tlu kao što su bakterije i gljive. Sve biljke su u stalnoj interakciji s mikroorganizmima. Oni pomažu ekosustavu koji se odnosi na rast biljka, njihovu ishranu i parametre kvalitete proizvoda. Zajedničke simbiotske veze između korijenja biljaka i gljiva nazivaju se mikoriza.
Ovakvi simbiotski odnosi pronađeni su na oko 90 posto (%) svih kopnenih biljaka. Postoje otprilike 400 milijuna godina, no veći značaj proučavanja ovih veza novije je prirode. Gljive koje obično tvore mikorizne odnose s biljkama prisutne su u tlu ili se može unijeti spore mikoriznih gljivica kako bi se razvila mikoriza na korijenju uzgajane vrste. Prilikom inokulacije potrebno je obratiti pažnju da se ne inokulira gljiva koja ima korist za razvoj korovnih vrsta. Razlike u razvoju korijenovog sustava na usjevima pšenice i kukuruza na kojima je primijenjena gljivica na dijelu usjeva bez primjene gljivice s kojom bi biljka razvila simbiotski odnos vidljiv je već u ranim fazama razvoja biljaka.
