U prethodnom broju Gospodarskog lista ( br. 23/24 od 20. prosinca 2023.) pisali smo o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC), te uvjetima koji su obvezni za sve poljoprivrednike, a u ovom nastavku donosimo više o dodatnim plaćanjima za konzervacijsku poljoprivredu odnosno za obradu tla bez oranja.
Dio poljoprivrednih proizvođača je u jedinstvenom Zahjevu za potporu u 2023. godini zatražio i dodatno plaćanje za eko shemu konzervacijska poljoprivreda – Intervencija 31.06.
Potpora za Eko sheme se dodjeljuje u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru korisnicima koji su dobrovoljno preuzeli jednogodišnje obveze provedbe poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Na ARKOD parcelama na kojima je zatražena dodatna potpora za intervenciju 31.06. Konzervacijska poljoprivreda u 2023. godini, sukladno Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23., 51/23., 56/23., 65/23. i 126/23.) tijekom proizvodne godine korisnik potpora obvezan je:
- provoditi reduciranu obradu tla, kojom se tlo ne prevrće
- provoditi minimalno dvopoljni plodored na ARKOD parceli na kojoj je zatražena potpora za intervenciju 31.06.
- na svakoj ARKOD parceli na kojoj je zatražena ova intervencija (31.06. Konzervacijska poljoprivreda) imati pokrivenost tla biljnim ostacima i/ili zelenim pokrovom
- održavati poljoprivrednu površinu bez korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera
- sudjelovati na edukaciji u trajanju 6 sati
- voditi evidenciju o provedbi svih obveza za eko shemu Intervencija 31.06. Konzervacijska poljoprivreda (Obrazac 4) koju obavezno treba dostaviti do 31. prosinca u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Podsjećamo da se monitoringom (sustav za nadzor površina) prati proizvodna godina koja u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine.
Konzervacijska poljoprivreda je sukladno Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. godine samo jedna od eko shema kojom se kroz skup mjera nastoji ublažiti posljedice klimatskih promjena na poljoprivredu i prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju klimatskim promjenama.
Jesensko oranje – dominantna osnovna obrada na našim oranicama
Na većini oraničnih površina u Hrvatskoj osnovna obrada tla izvodi se plugom. Hoće li zajednička poljoprivredna politika i dodatna potpora za konzervacijsku poljoprivredu u kojoj je obavezno provoditi reduciranu obradu tla kojom se tlo ne prevrće, utjecati na udio oraničnih površina koji se ore, pokazat će vrijeme. Odluku će donijeti svaki poljoprivrednik pojedinačno.
Čimbenici koji mogu utjecati na odluku o većoj zastupljenosti konzervacijske poljoprivrede u odnosu na dosadašnji tradicionalni način su: ukupne poljoprivredne površine koje koristi poljoprivredno gospodarstvo, opremljenost gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom, okrupnjenost (ili usitnjenost) posjeda, spremnost poljoprivrednika na usvajanje novih tehnologija, tip tla te o znanje i motivacija za promjenom tradicije.
Obrada tla plugom ima pozitivne i negativne učinke
Oranje treba obaviti kvalitetno (na ujednačenu dubinu i širinu) tako da je površina oranice poravnata i ”čista” od biljnih ostataka u uvjetima povoljne vlage tla. Pozitivni učinci oranja su suzbijanje korova, zaoravanje žetvenih ostataka, organskih i mineralnih gnojiva te ispravljanje prethodnih pogrešaka u obradi tla. Dubina oranja ovisi o uzgajanoj kulturi za koju se tlo priprema i izravno utječe na učinak i potrošnju energije.
Potrošnja energije raste s povećanjem dubine oranja, a povećanje prinosa radi dubljeg oranja je neznatno. Samo dobro namješten plug omogućava kvalitetno oranje, a kvalitetno oranje preduvjet je za kvalitetnu predsjetvenu pripremu i sjetvu. Namještanje i prilagođavanje pluga ovisi o vrsti, stanju i svojstvima tla koje se želi izorati. Oranjem se tlo reže, podiže i premješta, a time izlaže velikom riziku odnošenja djelovanjem vode ili vjetra.
Djelovanje erozije se povećava jer se biljni pokrov koji štiti tlo zaorava, a na površinu se izdiže „golo“ tlo. Pri konvencionalnoj obradi, jednom ili dva puta godišnje se ore na punu dubinu oraničnog sloja (20-30-35 cm). To dovodi do zbijanja mnogih obradivih površina stvaranjem zbijenog sloja ispod radne dubine pluga. Periodičnim podrivanjem može se poboljšati loša makro struktura zemljišta, ali ne i mikro struktura. Zato kretanje traktora pri idućoj obradi brzo ponovo zbija tlo. Zbijanje tla može utjecati na biljnu proizvodnju promjenom važnih osobina tla poput distribucije zemljišnih agregata i kontinuiteta pora u tlu.
Ove promjene utječu na kapacitet tla za zrak, propusnost tla za vodu, mogućnost zakorijenjavanja biljaka i usvajanje hraniva. Oranje prekomjerno vlažnog tla ima za posljedicu višegodišnje narušavanje strukture tla i značajno smanjenje prinosa na takvim oraničnim površinama. Nakon oranja prekomjerno vlažnog tla stvara se zbijeni, nepropusni sloj, tzv. taban pluga, a upotrebom tanjurača u dopunskoj obradi na takvim se tlima dodatno zbija tlo. Oranje isušenog tla također ima negativne učinke: kvari se struktura i troši više energije. Uz to, radi povećanog otpora pri oranju, dolazi do lomova i deformiranja pluga.
